Dvanaest mjeseci mirisa

Sandra Nicholic već 23 godine uređuje Miomirisni otočki vrt na Lošinju

Ovogodišnju nagradu za izniman pojedinačni doprinos razvoju turizma dobila je Sandra Nicholic, autorica i voditeljica Miomirisnih otočkih vrtova. Priznanje su joj dodijelili Grad Lošinj i Turistička zajednica Grada Malog Lošinja.

Čitav projekt Miomirisnog otočkog vrta nastao je iz jednog dječjeg sanjarenja . Naime, Sandra je rođena Lošinjanka, mama joj je iz Velog, a tata iz Malog Lošinja, pa su otok i njegovi mirisi oduvijek bili dio njezina odrastanja.

“Kad sam kao dijete išla po šparoge ili drva u šumu, sve mi je mirisalo. Uvijek sam govorila: napravit ću mirisni vrt”, priča Sandra. Danas se vrt prostire na 3551 četvornom metru gradske parcele, koju je zakupila uz svoju kuću. Iako je završila  turistički menadžment u Opatiji, nikad nije radila u uredu. Oduvijek je bila animatorica i vodič, a prije otprilike 25 godina sama je osmislila projekt, složila koncept i predala zahtjeve. Dvije godine nakon toga, vrt je primio prve goste.

Ideja je od početka bila  – povezati tradiciju i prirodnu baštinu otoka. Stoga se tu i nalazi bilje koje se oduvijek nalazi na Lošinju: kadulja, origano, timijan, ružmarin, lovor, šparoge, mirta, masline. U vrtu ih je 33, a nedaleko je i stari maslinik koji je ostao od djedova i pradjedova..

U vrtu ima više od 220 vrsta raznih biljnih vrsta.

Sandra je rođena u ožujku, a kaže se da ljudi rođeni u proljeće imaju zelenu ruku. Ona se kroz smijeh slaže, ali samo kad je riječ o divljem bilju, s kojim ima zajednički karakter. Kultivirano bilje joj, priznaje, ne ide. Vrt se stalno mijenja, i zbog prirode i zbog Sandrinih ideja. „Uvijek smo nešto morali nadoknađivati, preuređivati, rušiti, praviti novo”, kaže. Vodi je pitanje kako su stari ljudi koristili bilje u medicini, gastronomiji i kozmetici. Povremeno naiđe netko tko se sjeti da se to radilo i u njegovoj obitelji, a takva sjećanja ugradi u vrt.

Zato je Sandra Nicholic osmislila i Miomirisni kalendar koji prati te promjene. Napravila ga je sama, na početku projekta, a za svaki mjesec izdvojena je jedna biljka. Kalendar, na engleskom „The Garden of Fine Scents”, prikazuje bilje i mirise vezane uz pojedini mjesec. Posjetitelji tako uz svaki mjesec upoznaju bilje koje tada najviše miriše i otkrivaju koje se vrste koriste u programu vrta. U listopadu su to planika i maginja, a u studenom maslina i mirta, upravo ono što se sada vidi i bere u vrtu.

Između staza i klupica sagradila je kućicu u kojoj je mali dućan i etno muzej. Nalazi se tu stari namještaj iz domova nona, nošnje otoka Suska , stare pegle i drugi uporabni predmeti. U vrtu žive i životinje koje su nekad bile neizostavan dio svakog otočkog domaćinstva: mini magarac Karli, zečica Kika, ovčice Kate i Tonči, a tu je i kornjača. Svi su oni, smije se Sandra , prijatelji našeg vrta. Stoga i ne čudi da su joj česti gosti djeca. Za grupe od prvog do petog razreda, priprema izradu herbarija i šetnju vrtom, a za starije srednjoškolce etno – botaničku šetnju. Odrasle grupe dočeka s predavanjem o vrtu i biljnim vrstama. Gosti stižu iz cijelog svijeta, a mnogi se vraćaju i uvijek pitaju što je u vrtu novo. Turista je najviše u proljeće i u jesen, a ljeti dolaze uglavnom predvečer, kad se vrućina smiri. Dolaze i kad se zatvore muzeji, jer im je vrt omiljena točka.

Sandra i sama puno putuje zimi, a s putovanja, od Kenije do Patagonije, donosi biljke i nove kontakte. “Imamo nešto zajedničko”, kaže za susrete s ljudima sa svih strana svijeta. Prije dvije godine posjetila ih je grupa s Tajlanda koja je ostala oduševljena kad su na informativnim pločicama ispred biljaka pročitali da je jedna baš iz njihove zemlje!

Kad je špica sezone i velika gužva, Sandra Nicholic radi i kao turistički vodič, uglavnom po Cresu i Lošinju. No vrt joj je profesija i jedini izvor prihoda, a u poslu joj pomažu sestra i nećakinja Romina. Osim edukacije , kroz svoj OPG nudi i  domaće proizvode : likere od kadulje i mirte, limoncelo, marmelade od mirte, smokve, limuna i naranče, razne začine, soli te maslinovo ulje i eterična ulja od limuna, naranče, lavande, lovora, bora i kadulje. Za iduću godinu planira proširiti ponudu i na degustacije domaćih proizvoda no za to, kaže, čeka još kompletni poslovni plan .

Što joj nagrada znači? “Vidjela sam da su Grad Lošinj i turistička zajednica prepoznali vrijednost tog projekta. Takvo priznanje mi daje snagu za naprijed.”