Turistička zajednica PGŽ gastronomiju u Gorskom kotaru ističe kao motiv dolaska i zato je u Staroj Sušici organiziran okrugli stol i Goranski ručak za goranske ugostitelje
STARA SUŠICA Na inicijativu Turističke zajednice PGŽ, u dvorcu Stara Sušica okupili su se vlasnici 12 goranskih ugostiteljskih objekata. Povod okupljanja bio je okrugli stol kojeg je osmislila i organizirala županijska turistička zajednica u sklopu pilot projekta na temu “Razvoj gastronomije u Gorskom kotaru”. Pozivu Turističke zajednice PGŽ odazvali su se vlasnici restorana Bitoraj, planinarskog doma Arnika, restorana Eva, konobe Volta, restorana Goranska kuća, gostionice Kauzlarićevi dvori, restorana Tron, restorana Risnjak, bistroa Lučice, restorana Bijela ruža, bistroa Breza, te pizzerije Furman.
– Ovo je prva od ukupno tri glavne aktivnosti našeg pilot projekta “Razvoj gastronomije Gorskog kotara”, kojeg smo pokrenuli zbog strateške važnosti Gorskog kotara za Primorsko-goransku županiju, te prepoznatog gastronomskog potencijala subregije. Okrugli stol organizirali smo upravo kako bi analizirali stanje, razgovarali o elementima planskog i dugoročnog rada s fokusom na edukaciju, međusobno povezali dionike i promociju, te ispitali interes ugostitelja za zajedničkim radom. Svjetski i europski trendovi te iskustva danas jakih gastronomskih destinacija pokazuju da formulu za uspjeh čine fokusiranje na teritorij i terroir, udruženi rad dionika iz privatnog i javnog sektora te edukaciju.
Nema rješenja koje možemo kopirati, već moramo naći vlastiti format koji funkcionira u našim prilikama i s našim ljudima. Gastronomija je veliki adut, prilika i vrijednost naše županije, i zato puno ulažemo u njen razvoj i to prije svega uz pomoć i podršku naših domaćih gastro stručnjaka, zatim Primorsko-goranske županije i Fakulteta. U proteklim godinama puno smo učinili za promociju Gorskog kotara kao destinacije aktivnog turizma, što je dovelo do rezultata na koje smo sada jako ponosni – Gorski kotar i u 2022. godini “rušio” je turističke rekorde ostvarene u 2019. godini. A sada potaknuti tim rezultatima nastavit ćemo s razvojem drugih segmenata ponude, istaknula je direktorica Turističke zajednice PGŽ dr.sc. Irena Peršić Živadinov u uvodu.
Okrugli stol održan je pod mentorskim vodstvom Zdravka Tomšića, jednog od vodećih hrvatskih chefova starije generacije i zagovaratelja kuhinje teritorija neovisno o žanrovskom usmjerenju restorana kao i nužnosti uspostave ekonomski održivog standarda kvalitete u ugostiteljstvu.
– Da bismo razumjeli situaciju i sagledali načine razvoja, moramo se osvrnuti na kontekst u koji su smješteni ugostiteljstvo i gastronomija kraja. Kuhinja je izričaj načina života, a goranska gastronomija je nastala na konceptu gostionice uz cestu, negdje 1880. godine, koja je nudila jednostavnu, domaću hranu za furmane, šumare, te putnike koji su isprva kočijama u malim grupama dolazili na okrepu putujući prema moru ili pak dublje u kontinent. Tako je bilo do 50-tih godina 19. stoljeća kada je došlo do turističkog zamaha, pojavljuju se velike grupe koje dolaze u Gorski kotar autobusima, ali samo prolaze kroza nj jer je to praktično odmorište u kojem će brzo pojesti jedan tanjur na putu prema moru, odnosno planinari koje zanima krajolik. Treća mijena događa se 2000-tih godina kada se pojavljuje cijela jedna nova grupa gostiju koje zanima upravo Gorski kotar, koji nisu putnici namjernici ni prolaznici, ali njima nije dovoljan Gorski kotar kao planinarsko ili izletničko odredište, već žele upoznati teritorij s njegovom kulturom, a njezin je dio kultura stola, ili još uže hrana i piće tog kraja, objasnio je Zdravko Tomšić.
Gorski kotar ima jako specifičnu, autentičnu kuhinju ne samo unutar Primorsko-goranske županije već i na razini Hrvatske. Cjelogodišnji rad ugostiteljskih objekata, činjenica da su vlasnici restorana Gorani te da zapošljavaju Gorane, veliki udjel domaćih gostiju, te u posljednjim godinama veliki trend potražnje za luksuznim kućama za odmor, predstavljaju sjajan tržišni potencijal ovog područja. Zato i Primorsko-goranska županija i Turistička zajednica PGŽ zajedničkim dugogodišnjim ulaganjima u Gorski kotar rade upravo na razvoju dodatne ponude i sadržaja na destinaciji. Izazov u daljnjem gastronomskom ali i turističkom razvoju Gorskog kotara čini ograničena poljoprivredna proizvodnja, kao i u ostatku Hrvatske, te nužna ulaganja u nove smještajne kapacitete, pogotovo hotele. Stoga će kroz ovaj gastro pilot projekt biti zahvaćen i rad s goranskim poljoprivrednim proizvođačima, s naglaskom na pripremu proizvoda za lokalno ugostiteljstvo.
Zaključci Okruglog stola mogu se sažeti riječima da je razvijanje kuhinje s identitetom teritorija, spremnost na udruživanje i dugoročni plan rada na uspostavljanju standarda i definiranju kvalitete ono što treba Gorskom kotaru. Stoga su najavljene i sljedeće dvije aktivnosti pilot projekta: studijsko putovanje u jednu slovensku regiju koja posjeduje niz sličnosti s Gorskim kotarom, a čiji su ugostiteljski koncepti dobar mogući primjer prakse dobrih terroirskih restorana, te radionica o kartama jela i pića kao identifikacijskim dokumentima restorana, ali i alatu prodaje te komunikacije.
Goranski ručak
Dan u Staroj Sušici završio je Goranskim ručkom koji je pripremio chef Zdravko Tomšić u suradnji s kolegom, chefom Stivenom Vunićem iz restorana Zijavica u Mošćeničkoj Dragi. Kroz ručak naša dva poznata i cijenjena chefa su uz 10 malih slijedova predstavili svoje viđenje goranske kuhinje. Goranski ručak zapravo je bio zamišljen kao prilika i motivacija goranskim ugostiteljima za razgovor o pripremi, tehnikama, preciznosti okusa i načinu promišljanja sezonskih namirnica koje u ovo doba godine poslužuju u svojim restoranima. Uz ručak su poslužena i tradicijska goranska pića kao sastavni dio goranske gastronomije. Bili su to biljni čajevi, sirupi od stolisnika i koprive, a umjesto espressa pila se šora-kava koja se spravlja na bazi stolisnika, metvice, koprive, majčine dušice, breze, kima te bobica borovnica i malo pelina u koje se umiješa mljevena kava.
FOTO Robert Pichler