Iako je na mjestu direktorice Turističke zajednice Cresa tek nešto više od tri godine, Željka Stašić suvereno brodi otokom kao da je tu oduvijek. Rođena Opatijka, Cres osjeća kao prava bodulka. U godini kad otok obilježava čak 180 godina turističke tradicije njena promišljanja o turizmu potiču na razmišljanje
Dakle, iza Cresa je 180 godina turizma. No kad govorimo o Cresu moramo imati na umu da je riječ ipak o jedinstvenom otoku, drugačijem od ostalih. Kako vi vidite tih 180 godina?
Od prvih znatiželjnih gostiju koji su sredinom 19. stoljeća stigli u potrazi za mirom, lokalnim proizvodima i prirodnim ljepotama, do današnjih modernih putnika željnih autentičnih doživljaja, Cres je prošao dug put. Put kojim je, korak po korak, gradio svoj identitet kao jedinstvena destinacija koja uspješno spaja tradiciju i suvremenost, a pritom s ljubavlju čuva prirodna i kulturna bogatstva kojima obiluje. Danas, 180 godina kasnije, Cres dočekuje tisuće gostiju iz svih dijelova svijeta, a putnici dolaze zbog kristalno čistog mora, netaknute prirode, lokalne gastronomije, bogate povijesti i tople dobrodošlice domaćih ljudi koji ih dočekuju kao drage prijatelje. Turizam Cresa nije industrija – on je kultura življenja. Kultura koja se temelji na poštovanju: prema prirodi, prema ljudima, prema vremenu koje ovdje teče sporije, ali punije i sadržajnije. Cres danas nudi doživljaj, autentičnost i iskustvo koje se pamti. Generacije otočana učile su kako s poštovanjem i ponosom predstaviti svoju baštinu, prirodu, običaje i tradiciju, prilagođavajući se pritom potrebama suvremenog gosta. Danas Cres ne posjećuju samo putnici u potrazi za sunčanim plažama, već i oni koji traže autentična iskustva, održivost, mir i povezanost s prirodom.
Uspjeh turizma na Cresu ne mjeri se brojkama, već kvalitetom odnosa između gosta, prostora i domaćina. U vrijeme kada se luksuz često povezuje s pet zvjezdica, Cres nudi drukčiju ideju luksuza – onu koja se mjeri prirodnošću, jednostavnošću i ljudskošću. Ovdje lokalno i autentično nije trend, već standard i upravo to je ono što gosti najviše pamte. A doživljaji se, baš poput okusa i mirisa Cresa, ne zaboravljaju već se samo prenose, iz godine u godinu, s gosta na gosta, a Cres ostaje mjesto gdje se povijest, priroda i ljudska toplina stapaju u jedinstvenu priču.
Dakle, kad pogledamo tih 180 godina, možemo reći da je Cres izgradio jednu specifičnu turističku priču i to održivu i autentičnu priču. To je priča o turizmu koji poštuje prirodu, ljude i vrijeme. A to je danas, više nego ikad, iznimno vrijedno. U svijetu u kojem se mnoge turističke destinacije suočavaju s negativnim posljedicama masovnog turizma, Cres se ističe kao primjer održivog, uravnoteženog i odgovornog pristupa razvoju turizma.
Obilježavanje 180 godina turizma na Cresu nije samo podsjetnik na bogatu prošlost, već i snažan poticaj za budućnost u kojoj će se tradicija, prirodna ljepota i održivost nastaviti njegovati i razvijati, kako bi otok ostao jedinstvena destinacija koja svojim posjetiteljima pruža nezaboravna iskustva, a lokalnoj zajednici poboljšava kvalitetu života.
Ono što je svakako pridonijelo creskoj čaroliji je i to da otok ima nevjerojatnu biološku raznolikost?
Biološka raznolikost Cresa ključan je dio njegove “čarolije”, kako ste to lijepo rekli. Otok uistinu predstavlja jedinstvenu kombinaciju pitome divljine – prostora gdje priroda dominira, ali je čovjek s njom naučio živjeti u suživotu, a ne na njezin račun. Ovdje turizam nije na štetu prirode već turizam postoji zajedno s prirodom, u ritmu otoka i njegovih stanovnika. Cres je dokaz da se održivi turizam mora graditi bez masovnosti, kroz očuvanje identiteta otoka i dugoročno ulaganje u kvalitetu. Već 180 godina, otok živi turizam, ali ne kao industriju, već kao pozivnicu za istinsko iskustvo – iskustvo gdje priroda ima glavnu riječ, a ljudi nude svoje srce umjesto usluge. Ovdje se poštuje ono što je priroda dala, što su preci sačuvali, i ono što buduće generacije imaju pravo naslijediti, a to je turizam s mjerom – temeljen na vrijednostima koje su duboko ukorijenjene u otočnom načinu života: skromnosti, prilagodbi prirodi i osjećaju zajedništva.
Otok Cres je ekološki posve jedinstven, neponovljiv i vrlo drugačiji od ostalih hrvatskih otoka, s nekoliko različitih klimatskih i vegetacijskih zona te slatkovodnim Vranskim jezerom u samome središtu. Cres je jedan od otoka najbogatije flore i faune te jedno od posljednjih staništa vrlo rijetke zaštićene ptice – bjeloglavog supa. Na otoku Cresu raste više od 1.400 različitih biljnih vrsta. Kadulja, smilje, maslačak, kopriva i ostalo samoniklo i ljekovito bilje, čine otok Cres pravim botaničkim vrtom. Upravo to veliko bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta predstavlja pravi užitak za zaljubljenike u prirodu i sve naše goste. Ali to veliko bogatstvo predstavlja i izazov u vidu načina zaštite i očuvanja istog za buduće generacije.
Ne čudi da je jedan od vaših slogana i Cres bez stresa. Kako ste uspjeli izbjeći puno ludorija koje donosi masovni turizam?
Slogan “No stress on Cres” nije samo zgodna igra riječi, već vrlo precizna poruka. Slogan je to koji pogađa bit jer Cres nije destinacija za brzinu, buku i površna iskustva već je to otok koji zove na usporavanje, promišljanje i povezanost s prirodom i samim sobom.
Rekla bih da je Cres izbjegao zamke masovnog turizma zbog svog karaktera. Prvenstveno jer je uvijek bio drugačiji i nikada se nije agresivno “prodavao” kao destinacija za sve. Ljudi su ovdje uvijek pazili na mjeru, a infrastruktura se razvijala polako, bez velikih rezova i betonizacije obale.
U očuvanju otoka od masovnog turizma važno je i to što se Cres nikad nije odrekao svoje autentičnosti, svojih tradicija i običaja. Turizam se ovdje ne događa umjesto lokalnog života, nego uz njega. Maslinari, ribari, ovčari nisu atrakcija, nego stvarnost. I to naši gosti osjećaju i cijene te se zbog toga rado vraćaju.
A možda najbitnije je što je oduvijek na otoku Cresu priroda imala zadnju riječ. Kad imate ovako nevjerojatan okoliš – Vransko jezero, bjeloglave supove, stoljetne maslinike, tisuće kilometara suhozida, skrivene uvale, prekrasne plaže – jasno je da ih ne možete i ne smijete žrtvovati za brzu zaradu.
U svijetu u kojem je “više” često bio cilj, Cres se odlučio za “manje, ali bolje”. I to je danas luksuz. Dakle, “No stress on Cres” nije samo poruka posjetiteljima. To je i filozofija razvoja, identiteta otoka i jasna poruka kako se ovdje živi drugačije i baš zbog toga vrijedi doći.
Otok Cres godinama se percipira kao otok bez stresa, koji nudi sve potrebno za savršen odmor u skladu s prirodom. Možda naš otok najbolje opisuje rečenica – savršenstvo suživota prirode i čovjeka uz opuštajuće zvukove valova i šum lišća stoljetnih maslina. Naši gosti dolaskom na Cres otpuštaju izazove i stresove svakodnevnog života i u savršenoj harmoniji plavog i zelenog poklanjanju sebi i svojim voljenima trenutke mira i opuštanja.
U promišljanju turizma i svim planovima jako se oslanjate na lokalnu zajednicu. Poznato je da su otočani izvrsni domaćini no i njih je, čini mi se, nekako uspjela zaobići ta konzumeristička turistička utrka?
Otok čine ljudi koji su naše najveće bogatstvo. Otočani su iznimno ponosni na svoj otok, njegovu očuvanost, ljepotu, povijest i tradiciju koju će vam rado predstaviti. Život na otoku nije lagan, a kroz povijest ga je obilježio naporan i težak rad. I danas je otok Cres dom iznimno radišnim i vrijednim ljudima koji su nadaleko poznati kao odlični domaćini. Lokalni proizvođači, turistički djelatnici, poljoprivrednici, maslinari, ribari, ovčari i svi ostali žitelji otoka Cresa najbolji su ambasadori našeg otoka i naš najveći ponos.
Jedan od ključnih čimbenika uspjeha turizma na Cresu je aktivna uključenost lokalne zajednice. Otočani su nositelji tradicije i stvaratelji turističke ponude, čuvajući običaje i prenoseći znanje s koljena na koljeno. U cijelom promišljanju turizma na Cresu, lokalna zajednica nije pasivni promatrač, nego aktivni sudionik. To nije turizam koji se događa kroz strategije i brošure, nego kroz svakodnevni život, kroz ljude koji poznaju svoj otok i vole ga.
Također, postoji i snažan osjećaj zajedništva i brige za prostor. Mnogi otočani sudjeluju u radu lokalnih udruga, inicijativama očuvanja okoliša, organizaciji kulturnih događanja i brojnim drugim aktivnostima. U današnje vrijeme, kad je masovni turizam progutao identitete mnogih destinacija, Cres je uspio ostati svoj. To nije slučajno – to je rezultat odluka, vrijednosti i zajedničkog stava otočana.
Isticanje naših posebnosti, pričanje priča i legendi te inovativni pristupi interpretaciji baštine iznimno su važan segment u turizmu današnjice i nešto na čemu ćemo raditi i dalje razvijajući inovativne proizvode koji će se temeljiti na lokalnoj zajednici, tradiciji i baštini kojima otok obiluje.
Ponovno je i pokrenuta proizvodnja nekih zaboravljenih prehrambenih proizvoda?
Maslinovo ulje, med, sir, marmelade od otočnog bilja i voća, janjetina i proizvodi od janjetine, pršut od ovce, proizvodi od creske vune, razne rukotvorine, proizvodi od kože, tradicionalne slastice, jedinstveni slatki namaz od maslina i druge delicije lokalni su proizvodi proizvedeni prema tradicionalnoj recepturi i metodi pripreme. Naši lokalni proizvodi su ono najbolje što imamo za ponuditi jer predstavljaju otočnu tradiciju, baštinu i ponos, a cilj ih je plasirati kroz turizam. Upravo tako ih predstavljamo i našim gostima koji ih iznimno brzo zavole i proglase najboljima koje su imali priliku probati. Lokalni su proizvodi svježi, prirodni i pripremljeni s ljubavlju, a sigurna sam da lokalna poruka creske dobrodošlice i kod kuće oživi sjećanje kod naših gostiju na Cres te izaziva želju za povratkom.
Potražnja za našim lokalnim proizvodima često je veća od ponude, što je potvrda njihove vrhunske kvalitete. Posebno veseli što se neki proizvodi uspijevaju otrgnuti od zaborava, kao što je na primjer creski sir koji se nekada radio u gotovo svakom kućanstvu, da bi u nekom trenu proizvodnja gotovo kompletno zamrla, ali je hvalevrijednom inicijativom Poljoprivredne zadruge Loznati na Cresu izgrađena i otvorena sirana koja nudi domaći ovčji i kozji sir. Dobar su primjer i tradicionalne slastice koje proizvodi obrt „Margareta slastice“, a koje se rade po receptima naših nona te su također na ovaj način otrgnute zaboravu.
Cres je zajednica koja zna tko je, što ima i kako to ponuditi drugima, ali ne agresivno i masovno već pažljivo i sa srcem. Zapravo i ovaj trend pokazuje kako Cres razumije budućnost turizma, koja više ne leži u kvantiteti, nego u autentičnim, lokalnim, održivim pričama, a Cres takvih priča ima napretek.
Već smo spomenuli bioraznolikost i više od 1400 različitog bilja – u Martinšćici je prije 122 godine u pogon puštena prva tvornica eteričnog ulja?
Da, upravo tako, to je još jedan fascinantan primjer kako je Cres bio ispred svog vremena, i to ne samo u turizmu, već i u odnosu prema prirodi i njezinim resursima. Davne, 1903. godine u malom mjestu Martinšćica, otvorena je tvornica eteričnog ulja koju su pokrenuli pioniri proizvodnje eteričnog ulja od kadulje, smilja i lovora – otac i sin Andrija Linardić. Prvi su u svijetu, još 1908. godine, destilirali eterično ulje od smilja, a poslovali su s najvećim farmaceutskim tvrtkama toga doba iz Europe i Amerike.
Ta tvornica nije bila samo industrijski pogon – bila je spoj znanja, prirode i poduzetničkog duha. Danas, više od stoljeća kasnije, ta se tradicija nastavlja uz zanimljiv muzej „Andrija Linardić“ kao i destileriju u kojoj se mogu pronaći vrhunski lokalni proizvodi.
Ova povijesna činjenica o Martinšćici nije samo zanimljiv podatak ona je jedan od temelja identiteta otoka kao mjesta gdje se znanje, priroda i kultura prožimaju. I sjajan je podsjetnik da održivost nije moderna floskula, nego duboko ukorijenjena vrijednost koju Cres živi već generacijama.
Domaćini ste i brojnim jedriličarskim regatama, ima li i tu utjecaj prirode svoje prste?
Apsolutno – priroda na Cresu ne samo da ima „svoje prste“ u svemu, nego je često glavni režiser brojnih događanja, pa tako i jedriličarskih regata. Vjetrovi oko otoka pravi su izazov za jedriličare i omogućavaju dovođenje jedriličarskih vještina do savršenstva. Pravi je dokaz za to zlatna medalja Cresanina Igora Marenića na Olimpijskim igrama u Brazilu.
Na otoku imamo iznimno aktivan Jedriličarski klub Reful koji je organizator brojnih jedriličarskih događanja, ali i snažan čuvar creske pomorske baštine i tradicije na koju smo iznimno ponosni. Same jedriličarske regate na Cresu nisu samo natjecanja, nego susreti, fešte, povezivanje ljudi kroz more i zajedničku strast prema jedrenju.
Što znače – kvarnerski škamp, bjeloglavi sup i creska ovca?
Kvarnerski škamp, bjeloglavi sup i creska ovca ambasadori su projekta „Be green, keep it clean“ koji aktivno provodimo s ciljem zaštite okoliša. Ponukani poraznom činjenicom kako je, globalno gledajući, naš ljudski okoliš, posebno more, zagađeno otpadom do zabrinjavajućih razmjera i vodeći se onom starom uzrečicom „misli globalno, djeluj lokalno“, i mi smo se u TZG Cresa odlučili pokrenuti i učiniti koliko možemo kako bismo to zagađenje smanjili te kako bismo o ovom ogromnom problemu govorili i na njega kontinuirano upozoravali. Projekt “Be green, keep it clean” prvenstveno je imao za ciljeve podizanje svijesti lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja mora i obalnog pojasa u Natura 2020 te kontinuirano informiranje turista i posjetitelja o važnosti očuvanja mora i obalnog pojasa od otpada u svrhu očuvanja ribljeg fonda i smanjenja plastike i mikroplastike u moru.
U 2023. godini postojeći projekt unaprijedili smo na način da uz more i obalni pojas obuhvati i zaštitu kopna i zraka. Postojećem ambasadoru projekta – kvarnerskom škampu dodali smo i bjeloglavog supa te cresku ovcu, kako bi svaka životinja predstavljala svoj dio (škamp – more, ovca – kopno, sup – zrak) i kako bi dodatno podigli svijest lokalne zajednice i gostiju o važnosti zaštite otoka Cresa i očuvanju istog za buduće generacije. Poruku smo aplicirali na info tabele, welcome jumbo plakate, ali i u sve naše promotivne materijale. Na taj način projekt služi za podizanje svijesti o važnosti zaštite kopna, mora i zraka, održivo upravljanje destinacijom kao i pozivanje na maksimalno odgovorno ponašanje svih posjetitelja, ali i lokalne zajednice.
Kroz projekt smo definirali i otočni priručnik koji definira pravila ponašanja na otoku Cresu za koja očekujemo da ih se naši gosti pridržavaju. Tako im mi, za njihov savršen odmor, dajemo ono najdragocjenije što imamo – naš otok, sa svim njegovim ljepotama i doživljajima, ali od njih zauzvrat tražimo maksimalno odgovorno ponašanje!
Zvuči gotovo nevjerojatno, ali tek nedavno je na otoku otvoren prvi hotel s pet zvjezdica!? Kako vidite daljnji gospodarski razvoj otoka?
Da, istina je da je tek nedavno Cres dobio svoj prvi hotel s pet zvjezdica, hotel The Isolano koji posluje unutar prestižnog Autograph Collection brenda grupacije Marriott hotela. U godini u kojoj Cres obilježava 180 godina turističke tradicije svečano otvorenje novog hotela The Isolano jedno je od najvažnijih događanja koje svjedoči visokoj kvaliteti ponude koju je danas dostigao creski turizam.
No ovaj hotel ne znači da Cres sada ulazi u eru masovnog, elitnog turizma već naprotiv, ova investicija simbolizira zrelost destinacije. Pokazuje da je Cres spreman ponuditi višu razinu usluge, ali bez gubitka duše. To je luksuz koji dolazi kroz tišinu, mir, autentičnost i prirodu, sve ono što današnji gost sve više traži.
Što se tiče daljnjeg gospodarskog razvoja otoka, on će nastaviti u smjeru održivosti, selektivnog turizma i jačanja lokalnog gospodarstva. Cres ne treba “postati nešto drugo” da bi gospodarski napredovao jer je njegova najveća snaga upravo u vlastitoj autentičnosti. S pravom mjerom ulaganja, obrazovanja i podrške lokalnoj zajednici, Cres je primjer kako se razvija destinacija 21. stoljeća – odgovorno, polako, pametno i s poštovanjem prema prirodi i ljudima.
Kako vam je , kao osobi s kopna, živjeti na otoku? Imate li osjećaj da se Cres polako budi, dolaze li novi stanovnici, i prijeti li mu apartmanizacija? Mnoga manja otočna mjesta još čuvaju autohtonu arhitekturu i ljudi žive u skladu s prirodom….
Nedavno sam čula nešto što mi se puno puta tijekom mog, doduše kratkog, života na otoku dokazalo kao istina, a to je da ljudi ne mijenjaju otok, već otok mijenja ljude, čini ih povezanijima i spremnima na pomoć jednim drugima, čini ih vrlo snažnom zajednicom, a život čini onakvim kakvim bi on i trebao biti.
Kao osoba koja je došla “izvana”, mogu to potvrditi jer Cres vas zaista mijenja. Ne prilagođava se vama nego se vi prilagođavate njemu. I baš zato ga zavolite još dublje jer prihvaćanjem otočnog ritma znate da ste pronašli nešto rijetko i vrijedno.
Život na otoku ima svoje prednosti, ali ima i svoje izazove. Srećom, iako i Cres bilježi pad broja stanovništva kao i ostatak Hrvatske, te brojke nisu tako jako zabrinjavajuće kao u nekim drugim dijelovima naše zemlje. Svakako tu pomaže turizam, koji kao jedna od grana razvoja otoka, osigurava velik broj radnih mjesta i dodatne prihode stanovništvu, ali izazovno je i što je naš otok, kao većina hrvatske obale, visoko sezonalna destinacija pa se nažalost u velikom broju radi o sezonskim radnim mjestima. Iako je zadržavanje mladih gorući problem na kojem brojnim mjerama radi i Grad Cres, veseli me što u Cresu ima jako puno mladih obitelji s djecom. Jer iako možda otok u nekom trenutku mladosti ne nudi ono što nude veliki gradovi, svakako je puno idealniji izbor za mlade obitelji, kojima djeca ovdje odrastaju u veselom i sigurnom okruženju, igrajući se s drugom djecom u parkovima i na ulicama, što je u današnje vrijeme postalo sve rjeđe, a čak bi se usudila reći da predstavlja i svojevrstan luksuz. Uz brojne mlade otočane otok Cres je dom i mladima koji su došli iz ostatka Hrvatske i regije te odlučili ovdje dalje graditi svoj život ponukani brojnim otočnim prednostima.
Cres je uspio sačuvati svoju dušu i to se osjeti čim zakoračite na otok, u mirisu borova i kadulje, u kamenu koji pamti generacije, u ljudima koji te pozdrave iako te prvi put vide. Ovdje još uvijek postoji osjećaj mjere, osjećaj da prostor, vrijeme i priroda imaju svoje zakone, i da ih se ne smije olako narušavati. Cres nije požurio biti nešto drugo već je ostao vjeran sebi, čuvajući identitet otoka, tradiciju i baštinu, što ga danas čini primjerom kako se razvijati na pametan, odgovoran i održiv način.