Model održivog i uključivog upravljanja destinacijom, koji Turistička zajednica općine Vrsar sustavno razvija pod vodstvom direktorice dr. sc. Klare Trošt Lesić, predstavlja temelj njezina rada i strateškog pristupa razvoju turizma. Taj je pristup rezultirao i međunarodnim priznanjem projekta valorizacije lokalne slastice Vrsaranski amareti, koji je ove godine ušao u finale prestižne nagrade ECTN Awards za održivi kulturni turizam
Bilo je puno posla u protekloj turističkoj sezoni i čini se da možete biti zadovoljni rezultatima. Kako biste opisali godinu iza vas i koje biste projekte posebno izdvojili?
Bilo je zaista puno događanja i puno posla i to od samog početka godine kada smo predstavili novi vizualni identitet Vrsara inspiriran kamenom, simbolom stabilnosti i trajnosti, ali i tihim svjedokom svih priča našeg mjesta. Upravo je taj vizualni iskorak bio važan trenutak za nas, jer smo njime postavili ton i smjer u komunikaciji i vidljivosti naše destinacije, a to su jednostavnost, prirodnost i jasnoća poruke koju šaljemo gostima i posjetiteljima.
Godinu su obilježila i brojna sportska događanja, među kojima bih istaknula Stone Racket Istria 2025 – međunarodni veteranski stolnoteniski turnir kao i Istria Rowing Cup, daljinsku veslačku regatu. S njima smo otvorili sezonu, ali i potvrdili da najbolje rezultate daje koordinirani pristup i suradnja lokalnih dionika i partnera, u ovom slučaju od dvorane kojom upravlja komunalno poduzeće do partnerskog planiranja s Maistra Hospitality Group, što nam omogućuje kvalitetno upravljanje dolascima u predsezoni. Posebno smo ponosni na osam Ribarskih fešti koje su zadržale svoj prepoznatljiv karakter i postale mjesto susreta lokalnog stanovništva i posjetitelja. Program svake fešte započinje nastupima folklornih skupina ili limene glazbe iz okolnih istarskih mjesta, dok večer donosi opuštenu atmosferu uz glazbu uživo i ponudu jela pripremljenih prema receptima koji spajaju istarsku tradiciju i suvremene kulinarske pristupe.
Jednako nam je važno istaknuti da smo po drugi put obilježili i Dan amareta, događanje koje je prerastao okvire gastro manifestacije i postao svojevrsna priča o identitetu Vrsara, o ljudima, baštini i načinu života koji njegujemo.
Upravo je projekt „Vrsaranski amareti“ ove godine ušao u finale prestižne europske nagrade ECTN za održivi kulturni turizam. Koliko vam znači takvo priznanje i što ono govori o smjeru kojim Vrsar ide?
Točno, projekt „Vrsaranski amareti“ ove je godine proglašen jednim od najboljih u Europi. Osvojeno 3. mjesto na europskoj nagradi ECTN za održivi kulturni turizam za nas je veliko priznanje i poticaj, ali i potvrda da radimo dobar posao. Ova nagrada je rezultat višegodišnjeg procesa u kojem smo oživjeli staru recepturu, ali smo u cijelu priču ugradili i baštinu, poljoprivredu, gastronomiju i zajednicu kako bi ona dobila i edukativnu i identitetsku vrijednost. Ovaj uspjeh potvrđuje da održivost u Vrsaru nije samo fraza, nego konkretna praksa, način na koji promišljamo i oblikujemo razvoj destinacije, korak po korak, s poštovanjem prema prostoru i ljudima.
Uspjeli ste okupiti cijelu lokalnu zajednicu, od udruga i škola do ugostitelja i djece. Odnedavno je osnovana i nova udruga Grota – Udruga za održivi razvoj zajednice i očuvanje baštine, koja će s TZ-om biti nositelj budućih aktivnosti. Koliko je važna ta suradnja i zajednička energija?
Izuzetno važna. Upravo je sinergija ono što ovaj projekt čini živim, a osnivanjem udruge Grota – Udruge za održivi razvoj zajednice i očuvanje baštine stvorili smo platformu koja će omogućiti da se tijekom cijele godine razvijaju programi vezani uz lokalnu baštinu, ne samo u gastronomiji, nego i u edukaciji, interpretaciji i kulturnom stvaralaštvu. U našem radu važno nam je pratiti mrežu svih aktera važnih za razvoj destinacije, među kojima posebno mjesto ima lokalno stanovništvo, udruge, inicijative i pojedinci koji žele doprinijeti razvoju mjesta. Svjesni smo da ne možemo uvijek prepoznati sve potrebe zajednice, ali trudimo se stvarati prostor za dijalog i poticati naše sugrađane da nam se obrate sa svojim idejama. Na taj način potičemo i podržavamo projekte koji istovremeno jačaju zajednicu i stvaraju nove turističke proizvode. Posebno me veseli što su nam se pridružile i nove udruge, poput Pietra d’Orsera, koja je svojim osnivanjem omogućila da se u Vrsaru redovito, jednom tjedno održavaju treninzi na plaži i rekreativno trčanje. Takve inicijative prirodno spajaju lokalni život, zdravlje i turizam, i upravo u toj energiji vidim budućnost održivog razvoja destinacije.
Jedna ste od rijetkih doktorica znanosti na poziciji direktorice turističke zajednice kojoj je održivost stalno prisutna kao tema vašeg rada, od upravljanja destinacijom do konkretnih akcija na terenu. Što biste izdvojili kao najvažniji pomak u tom segmentu?
Prvenstveno bih rekla da održivi razvoj nije samo ideja ili lijepe riječi, nego proces i konkretne aktivnosti. Ove godine napravili smo nekoliko važnih koraka, od istraživanja koje smo proveli kao preduvjet izrade Plana upravljanja destinacijom, do pokretanja inicijative sadnje lijeski kao simbola povratka autohtonoj poljoprivredi. Uz to, kroz Znanstveno-edukacijski centar Kontija u suradnji s Općinom Vrsar-Orsera i kolegicom Teom Štifanić želimo dodatno popularizirati znanost i prirodnu baštinu te jače uključiti lokalno stanovništvo u programe vezane uz zaštitu okoliša i interpretaciju prostora. Aktivnosti su raznovrsne, od obilježavanja Dan bioraznolikosti, Dana gljiva, šumske art terapije, seminara za studente i nastavnike, radionice, terenska istraživanja, do stručnih projekata i boravaka u prirodi. Na tom tragu, kroz izradu Strategije razvoja manifestacija TZ Vrsar, koja definira smjernice budućeg razvoja događanja, naglasili smo važnost programa koji proizlaze iz lokalne baštine i identiteta mjesta.
Uspješan razvoj turizma uvijek zahtijeva uključenost i edukaciju lokalne zajednice. Na koji način potičete stanovnike, iznajmljivače i partnere da budu aktivni dio tih procesa?
U Turističkoj zajednici dosljedno njegujemo otvorenu komunikaciju s lokalnim stanovništvom, iznajmljivačima i partnerima, jer vjerujemo da održivi razvoj počiva na dijalogu, ali i na jasno definiranim ulogama i odgovornostima. Posebno u posezoni, u studenom kada slavimo zaštitnika mjesta sv. Martina, organiziramo niz aktivnosti, od lokalne fešte do edukacija za iznajmljivače i popularnih predavanja. Nakon intenzivnog ljeta, svima dobro dođe malo predaha, vrijeme kada možemo zajedno analizirati sezonu, učiti iz iskustava i promišljeno planirati narednu godinu.
Sport je, uz kulturu, sve važniji dio vrsarske turističke ponude. Nakon uspješnih manifestacija poput regate, biciklijade, stolnoteniskog i teniskog turnira te Lim Bay Challengea, planirate li i iduće godine nastavak u tom smjeru?
Apsolutno. Sport i priroda imaju iznimnu moć povezivanja ljudi i destinacije. Poznato je da gosti koji dolaze motivirani sportom pokazuju veći stupanj angažiranosti, stvaraju intenzivnije doživljaje i čvršće veze s mjestom. Zbog toga nastavljamo razvijati sportske manifestacije i u 2026. godini, uz podršku Maistra Hospitality Group i lokalnih klubova, ali i već spomenute tradicionalne Ribarske fešte i biciklijadu kojima otvaramo sezonu.
Vrsar već gotovo deset godina njeguje Casanova Tour, a ove ste godine obilježili 300. godišnjicu rođenja Giacoma Casanove posebnim sadržajima. Što ste pripremili povodom te obljetnice?
Ove smo godine obilježili 300. godišnjicu rođenja Giacoma Casanove i tim smo povodom predstavili Casanovin kutak ljubavi, što se našim gostima jako svidjelo. To je bio prostor u starogradskoj jezgri gdje su posjetitelji mogli rukom napisati razglednicu i poslati je iz Vrsara, kao mali podsjetnik na neko sporije, romantičnije vrijeme. Tijekom ljeta održano je šest Casanova Toura na engleskom jeziku, a program je dodatno obogaćen radionicom izrade venecijanskih maski te gostovanjem članova Zajednice Talijana Vrsar na maskiranoj povorci Venecijanskog karnevala. Na taj smo način obljetnicu obilježili sadržajno i autentično, u kontinuitetu s programom koji njegujemo gotovo deset godina.
I za kraj, što vas osobno najviše motivira u vođenju destinacije poput Vrsara i u svim ovim projektima koji spajaju tradiciju i suvremenost?
Najviše od svega motivira me i pokreće osjećaj da ono što radim ima svrhu i donosi stvarnu vrijednost ljudima i zajednici u kojoj živim. Vjerujem da upravo male sredine, ako jasno definiraju tko su i što predstavljaju, mogu biti pravi primjeri održivog razvoja i kulturne zrelosti. Kada vidim da se ljudi ponose svojim mjestom, da razumiju zašto su određene odluke donesene i da one imaju pozitivan učinak, da zajedno rastemo, to je najveći uspjeh. Zato u svom radu nastojim da aktivnosti Turističke zajednice uvijek imaju smisao, da proizlaze iz lokalne priče i stvarno doprinose kvaliteti života i iskustvu boravka u Vrsaru.