Turizam ne smije biti sam sebi svrha. Ne trebamo imati što više gostiju pod svaku cijenu, nego želimo imati kvalitetniji turizam i gosta koji ima razlog ostati, potrošiti i vratiti se
Ime Enca Crnoborija itekako je poznato ime istarskog turizma. Dugogodišnji direktor TZ Medulin nedavno je stupio na čelu Turističke zajednice Fažana. Time je ova , jedna od najautentičnijih mediteranskih destinacija u Istri, dobila čovjeka bogatog iskustvima u upravljanju velikim turističkim sustavima, ali i osobu koja itekako ima jasnu viziju očuvanja lokalnog identiteta, ribarske tradicije i autohtonog šarma Fažane i Valbandona. To pokazuju i sva zbivanja u kolovozu koja su ponudila savršen spoj vrhunske gastronomije, klasične umjetnosti, tehnološkog napretka no prije svega – dubokog poštovanja prema moru.
Stoga i razgovaramo s novim direktorom o njegovim prvim dojmovima, planovima za budućnost te održivom razvoju Fažane.
Proteklih dana obilježili ste jubilarno, 20. izdanje ciklusa komornih koncerata pod nazivom „Fažanski sutoni“..duga tradicija koja, očito, još traje?
Fažanski sutoni dobar su primjer kako tradicija može živjeti i razvijati se bez gubitka svog identiteta. Dvadeset godina jednog ciklusa pokazuje da je publika prepoznala njegovu vrijednost. To nisu veliki, spektakularni koncerti, nego upravo suprotno – komorna glazba, sakralni prostor crkve sv. Kuzme i Damjana i vrlo neposredan odnos između glazbenika i publike. Festival pritom posebno daje prostor mladim akademskim istarskim glazbenicima.
Fažana nije destinacija koja turistima nudi samo sunce i more. Kultura je dio turističkog proizvoda, a Fažanski sutoni upravo to potvrđuju. Želimo nastaviti tu tradiciju i istovremeno joj dati nove sadržaje i novu publiku.
“Ča ribari znaju” i škola soljenja srdela manifestacije su koje pokazuju kako Fažana ne zaboravlja svoju bogatu ribarsku povijest?
Sardela je zaštitni znak Fažane, hraniteljica i simbol života uz more. Stoga nije cilj samo govoriti o ribarskoj tradiciji, već želimo ljudima omogućiti da je dožive.
Škola soljenja sardela odličan je primjer. Ove godine sudjelovale su 32 ekipe, odnosno 112 natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije i Italije. To više nije samo lokalna manifestacija – to je priča koja okuplja ljude oko jednog starog znanja i prenosi ga na nove generacije. Program uključuje i radionice, gastronomiju, tradicijske alate i priče o životu ribara. „More na stolu“ pak tradicijski je gastronomski Sreet Food Festival koji slavi sardele i ribarsku baštinu Fažane.„Ča ribari znaju“ tu priču nastavlja kroz ribarsku feštu, proglašenje najboljih slanih sardela, radionice Male ribarske akademije, prikaz stare fažanske ribarnice i ribolov pod feralima. Sardela, batana, mreže, feral, ribarska tradicija nisu kulise, već dio fažanskog identiteta.
Održali ste “Valbandon Open ispod čripnje”, o čemu se tu radi, tko sudjeluje…?
„Valbandon Open ispod čripnje“ jedna je od onih manifestacija koja na vrlo jednostavan način povezuje gastronomiju, druženje i tradiciju. Riječ je o međunarodnom natjecanju u pripremi jela ispod čripnje (peke) koje je ove godine održano po 22. put.
Posebnost je upravo u tome što se natjecatelji ne natječu samo u kuhanju, nego se kroz cijelu manifestaciju stvara atmosfera druženja i razmjene iskustava. Sudjeluju ekipe iz Hrvatske, ali i iz inozemstva, a ove godine imali smo 25 ekipa.
Takve manifestacije su nam važne jer čripnja nije samo način pripreme hrane – ona je dio istarskog načina života. Kada tome dodamo glazbu, more, Valbandon i ljude koji dolaze iz različitih krajeva, dobivamo jedan autentičan turistički doživljaj.
Vodili ste TZ Medulin koja ima ogroman broj noćenja i drukčiju vrstu smještajnih kapaciteta. Koje ključne razlike primjećujete u turističkom mentalitetu i potrebama Fažane u odnosu na Medulin?
Razlike postoje, ali iskustvo iz Medulina mi je zapravo vrlo korisno. Medulin je veći sustav, s drugačijom strukturom smještaja hotela i kampova, dok je Fažana puno kompaktnija s puno obiteljskog smještaja i ima izrazito snažan identitet malog ribarskog mjesta. Ovdje mi je posebno zanimljivo koliko je destinacija povezana s ljudima koji u njoj žive. Imamo privatne iznajmljivače koji desetljećima primaju iste goste, ugostitelje, obrtnike, ribare. To je velika vrijednost. Fažana je u dobroj poziciji jer se nije dogodila prevelika apartmanizacija i stara jezgra je zadržala svoj izvorni izgled i identitet. S druge strane, moramo podizati kvalitetu. Gost danas traži više i spreman je platiti više ako za to dobije vrijednost i uslugu. Zato moramo raditi na kvaliteti smještaja, gastronomije, sadržaja i ukupnog doživljaja destinacije.
Izjavili ste da Vam se u Fažani izuzetno sviđa upravo ta njezina sačuvana mediteranska autentičnost i krovovi. Kako planirate zaštititi tu vizuru i autohtoni šarm od pritiska masovnog turizma?
Mislim da je najveća vrijednost Fažane što još uvijek malo ribarsko mjesto. Ako izgubimo staru jezgru, vizuru, mjerilo mjesta i odnos prema moru, izgubili smo dio onoga zbog čega ljudi dolaze. Turizam ne smije biti sam sebi svrha. Ne trebamo imati što više gostiju pod svaku cijenu, nego želimo imati kvalitetniji turizam i gosta koji ima razlog ostati, potrošiti i vratiti se.
Tu je važna suradnja s Općinom, ali i s lokalnim stanovništvom i gospodarstvom. Riva, šetnice, ulice i cijela slika destinacije naš su zajednički interes. Fažana je već napravila puno toga dobroga i sad moramo paziti da daljnji razvoj ne poništi ono što smo desetljećima stvarali.
Najavili ste potrebu za jačom timskom suradnjom javnog i privatnog sektora. Koji su Vaši prvi konkretni koraci u povezivanju lokalnih iznajmljivača, ugostitelja i ribara s turističkom zajednicom?
Ono što nam mora biti zajednički interes jest Fažana kao destinacija – izgled, događanja i kvaliteta usluge. I upravo tu vidim jednu od svojih glavnih zadaća – povezivati ljude i stvarati atmosferu u kojoj ćemo svi zajedno raditi za istu destinaciju. Čuti svakog poduzetnika, ugostitelja, turističkog djelatnika, njihove prijedloge sa stručnjacima implementirati u budući razvoj Općine Fažana.
Koji su najnoviji projekti TZ-a usmjereni na održivost i ekološki prihvatljiv turizam te kako balansirate rast broja gostiju s očuvanjem lokalnog načina života?
Održivost nije samo pitanje ekologije, nego i pitanje očuvanja prostora, načina života i identiteta destinacije.
Jedan od najboljih primjera je upravo projekt Fažanskih Olivara. Na prostoru s više od stotinu stabala različitih sorti i starosti napravljen je javni prostor koji istovremeno čuva prirodnu i kulturnu baštinu, educira i stvara novi sadržaj za stanovnike i goste. S druge strane, održivi turizam znači i kvalitetniju infrastrukturu. Aglomeracija Pula Sjever, prometna povezanost, optička infrastruktura, nova lučica sa novim nautičkim i komunalnim vezovima, uređenje prostora – sve su to preduvjeti da destinacija može kvalitetno funkcionirati i kada ima puno gostiju Ne želimo zaustaviti turizam. Želimo njime upravljati. Kroz plan upravljanja destinacijom klastera Južne Istre definirati ćemo što točno želimo od naše destinacije. Gost treba biti dobrodošao, ali istovremeno moramo čuvati kvalitetu života naših ljudi.
Zaštitni znak Fažane nesumnjivo je šetnica uz more, na kojoj su razne skulpture i edukativne ploče….kako turisti reagiraju na njih, planirate li neke nove instalacije?
Šetnica je jedan od prostora koji najbolje pokazuje koliko Fažana može biti zanimljiva bez velikih intervencija. Mislim da turisti dobro reagiraju upravo zato što ne gledaju samo skulpturu, nego žele znati priču iza nje. A Fažana tih priča ima jako puno – od rimske baštine, ribarske tradicije do posvete renomiranom opernom skladatelju – Antoniju Smaregli.
Već ste spomenuli Fažanske olivare – park maslina, nevjerojatan je projekt u kojeg su bili uključeni mnogi dionici- kako je nastao, kad je otvoren i kakvi su dojmovi danas, godinu dana od otvorenja?
Fažanski Olivari otvoreni su u lipnju 2025. godine i riječ je o prostoru s više od stotinu stabala maslina, među kojima su i stabla stara više od 400 godina, replika antičke rimske preše, informativne tabele o povijesnim korijenima maslinarstva na području Fažane te posebno obrađenim sadržajima za djecu (inetraktivne info tabele, digitalni kiosk).
Posebno je zanimljivo što taj prostor nije napravljen samo kao park. On je istovremeno živi muzej na otvorenom, prostor za edukaciju, rekreaciju, očuvanje baštine i održavanje manjih događanja.
Ove smo godine napravili i novi korak – uveli smo vođene ture „Od baštine do maslinika“ na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Gost tako ne dolazi samo vidjeti masline, nego kroz priču upoznaje povijest Fažane, maslinarstvo i tradiciju proizvodnje ulja, a doživljaj završava degustacijom.
A „Rapsodija u plavom“ pokazala je koliko taj prostor može biti atraktivan i za kulturne programe. Ove smo godine u Olivarima imali i Vinsku rapsodiju, koja je povezala vino, maslinovo ulje, gastronomiju i glazbu. To je upravo smjer u kojem želimo ići – stvarati kvalitetne sadržaje na mjestima koja već imaju svoju priču.
Legendarni boksač Mate Parlov duboko je povezan s Fažanom, razmišljate li u smjeru jačeg brendiranja Fažane i njega kroz nove sportsko – turističke sadržaje kako biste privukli ljubitelje porta i povijesti?
Mate Parlov je dio naše šire sportske i društvene baštine i svakako je osoba čija se povezanost s Fažanom može dodatno valorizirati. Ako ćemo razvijati priču o Mate Parlovu, onda ona mora biti autentična, kvalitetna i povezana s njegovim životom, sportom i vrijednostima koje je predstavljao. Fažana ima odlične mogućnosti za razvoj sportskog turizma – od šetnica i biciklističkih sadržaja do outdoor aktivnosti i različitih sportskih događanja. Mate Parlov u tom kontekstu može biti dio jedne šire priče o sportu, zdravom načinu života i ljudima koji su svojim radom ostavili trag. To je svakako područje koje vrijedi dalje razmotriti.
Možete li nam najaviti neke nove kulturne, zabavne ili gastronomske manifestacije koje uskoro počinju?
Rujan u Fažani nije kraj sezone. Upravo suprotno, želimo da se i nakon glavne ljetne gužve nešto događa i da ljudi imaju razlog doći u Fažanu. Iza nas su susreti kulturno umjetničkih društava koji njeguju tradiciju i običaje Istarskog identiteta, čuvaju kulturu i baštinu. U tijeku je Vladimir film festival u Fažani, međunarodni festival kratkog filma koji slavi neovisnu kinematografiju u kojem sudjeluje tisuću mladih ljudi sa svih krajeva svijeta. 26. rujna ćemo uz klapu Cambi obilježiti Dan fažanske župe Svetog Kuzme i Damjana, uz svetu misu i tradicionalnu sardelu s kojom će se počastiti naši mještani.
Ono što je možda još važnije jest ono što pripremamo za budućnost. Fažana ima puno prostora i tema koje još nismo dovoljno ispričali. Želimo više kulturnih programa, više interpretacije povijesti mjesta, ribarske baštine, ali i priča koje povezuju Fažanu s Brijunima. Želimo da se manifestacije međusobno nadopunjuju i da zajedno pričaju priču o Fažani. Sardela, batana, maslinovo ulje, vino, brodet, čripnja, glazba, more i ljudi – to nisu samo sadržaji koje nudimo turistima. To je ono što Fažana je.
I upravo tu vidim naš najveći potencijal. Fažana je prekrasno malo ribarsko mjesto i ima dušu koju čine njezini stanovnici. Tu dušu moramo sačuvati, ali je istovremeno moramo znati pokazati gostima. Vjerujem da Fažana zaslužuje zvjezdicu više kada govorimo o kulturnom turizmu i kvalitetnim manifestacijama.
Ne propustite vijesti iz našeg kraja – označite nas kao preferirani izvor i naši će vam se članci češće prikazivati na Googleu.
Dodaj kao preferirani izvor