Najveća pokladna događanja, duboko ukorijenjena u tradiciji Slavonije i Baranje, i ove će godine spojiti običaje, baštinu i dobru zabavu – od Đakova, preko baranjskih sela, pa sve do Valpova, Belišća i Osijeka
Poklade su i ludi su dani! U Slavoniji i Baranji veljača je u znaku maski, konja, zvonke buke i veselja koje doziva proljeće. Najveća pokladna događanja, duboko ukorijenjena u tradiciji Slavonije i Baranje, i ove će godine spojiti običaje, baštinu i dobru zabavu – od Đakova, preko baranjskih sela, pa sve do Valpova, Belišća i Osijeka.
U Đakovu će se u subotu i nedjelju, 7. i 8. veljače 2026., održati 32. Đakovački bušari, najveća pokladna manifestacija istočne Hrvatske. Program započinje „Bušarenjem“ 7. veljače, šetnjom đakovačkim korzom uz prezentaciju i prodaju tradicionalnih i autohtonih proizvoda te nastupima uličnih zabavljača – slikara, žonglera, štulera i klauna u dopodnevnim satima. Središnji događaj manifestacije, Pokladna povorka, održava se u popodnevnim satima, dok su konjanici s pokladnim jahanjem dio programa 8. veljače.
Zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske – Pokladni običaj baranjske buše, poklade i fašange
Baranjom pak u pokladno doba lunjaju Buše, maskirani ophodnici koji za vrijeme fašangi obilaze baranjska šokačka sela, ali i hrvatska sela u Mađarskoj. Strašne buše prepoznatljive su po drvenim zoomorfnim maskama s rogovima, izvrnutim kožusima, klepkama, trubama i klepetaljkama, dok se lipe buše odijevaju u svečanu narodnu nošnju, često i kao suprotni spol. Prerušiti se u baranjsku bušu i sudjelovati u povorci poseban je doživljaj, a ove godine imamo i razlog više. Naime, od 2026. godine Pokladni običaj baranjske buše, poklade i fašange upisan je kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, čime je stoljetna tradicija Buša dobila i formalno priznanje koje zaslužuje.
Dio iste baštine je i UNESCO-m zaštićen Busojaras (Pohod bušara) u Mohaču, u mađarskoj Baranji, koji se održava sredinom veljače, a vrhunac doseže u nedjelju prije Pepelnice.
Buše – Fašange i 2026. godine održat će se u podunavskim šokačkim selima Dražu, Gajiću, Topolju i Duboševici. Najveći broj tradicionalnih maski može se vidjeti u povorci lipih i strašnih buša u Dražu, gdje se održava manifestacija Fašange – Baranjske buše (14. veljače). Tradicionalno, baranjske fašange traju do Pokladnog utorka pa se u Baranji, nedaleko Belog Manastira, može posjetiti Pokladno jahanje s Bušama u Branjinom Vrhu (14. veljače), dok u Baranjskom Petrovom Selu 8. veljače te ponovo od 15. do 17. veljače vladaju najposjećenije Petaračke buše. Pokladno jahanje u Popovcu održat će se 17. veljače. Vrhunac svih ovih događanja rezerviran je za poslijepodne i predvečerje, uz obredno spaljivanje Fašnika, lutke krivca za sve loše iz prethodne godine, i zabavu za sve sudionike.
Na drugoj obali rijeke Drave, u Slavoniji, rašireniji je običaj pokladnog jahanja. Konjičke povorke obilaze sela i ulaze u dvorišta domaćina, koji ih časte hranom i pićem uz zvuke tamburaša. Neka od najvećih pokladnih jahanja održati će se u Petrijevcima, Čepinu i Tenji kod Osijeka (7. veljače), u te u Ivanovcu u općini Antunovac (14.2.).
Posebno zanimljiv pokladni običaj baranjskih Mađara, Kakasütés („Pijetlovi“), održat će se 14. veljače u Vardarcu. Ovaj običaj uključuje svečanu povorku konjskih zaprega koja, uz vrisku, ciku i pjesmu, prolazi selom, dok mladići odjeveni u kostime i maske pijetlova silaze s kola i „plešu“ oko djevojaka i žena koje ih dočekuju ispred kuća.
U okolici Našica, u selu Vukojevci, i ovih će poklada prošetati šareni „Vukojevački starcevi“ (7. veljače), običaj zaštićen kao dio hrvatske kulturne baštine.
Najmlađe će zasigurno zanimati kad oni nastupaju, a imamo i na to odgovor. Našice će 13. veljače pohoditi Dječje maškare, dok će se u Valpovu održati tradicionalni Dječji gradski karneval (14. veljače) s maškaranom povorkom kroz centar grada i izborom najljepše maske.
Popis većih karnevalskih manifestacija u Slavoniji i Baranji redovno se ažurira na web stranici TZ OBŽ.
O baranjskim bušama
Baranjske buše su tradicionalne “strašne” maske slične Zvončarima na hrvatskom sjevernom Jadranu i Krampusima u alpskim krajevima, kojih se zapravo ne morate bojati jer je njihov jedini, stoljetni, “zadatak” otjerati zimske zle duhove i prizvati toliko željeno proljeće! Buše se mogu vidjeti i u Baranji u vrijeme karnevala ili poklada, lokalno poznatog kao “Fašange” ili “Fašnik”, a u Mađarskoj su pod zaštitom UNESCO-a kao nematerijalna baština. Za vrijeme osmanskih osvajanja mađarskog i hrvatskog Podunavlja u 16. i 17. stoljeću, vjeruje se da su maskirani Bušari bili ti koji su uspješno zastrašili turske trupe i natjerali ih u bijeg, čime su oslobodili Baranju.