Što se trendova tiče, i dalje je naglasak na doživljaju, gosti sve više traže objekte koji vode računa o okolišu i zelenom poslovanju, a u fokusu je lokalna gastronomija
Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela osnovana je 2004., sjedište joj je u Splitu, a danas broji više od 200 članova. Udruga je osnovana da bi zastupala specifične interese malog poduzetništva u hrvatskom turizmu, a predsjednik Udruge Šime Klarić ističe da je prije dvadesetak godina Hrvatska počela bilježiti trend rasta obiteljskih i malih hotela stoga su okupili najbolje primjere dobre prakse koji se odlikuju posebnošću, prepoznatljivom kvalitetom i autentičnošću te pružaju gostima neponovljiv doživljaj. Udruga članovima osigurava utjecajan glas i bolje poslovne mogućnosti, lokalnoj zajednici gospodarski naprednog, socijalno osviještenog i ekološki odgovornog partnera, a turističkom sektoru novu prepoznatljivu grupaciju koja aktivno kreira nove trendove na hrvatskoj turističkoj sceni, ističe Klarić na početku našeg razgovora.
Koliko je danas malih i obiteljskih hotela u Hrvatskoj, kolik im je udio u nacionalnim turističkim brojkama i gdje su u odnosu na međunarodnu konkurenciju?
-U Hrvatskoj danas ima oko 400 obiteljskih i malih hotela, više od polovine su naši članovi, a u ukupnom broju hotelskih kapaciteta sudjelujemo s više od 15 posto.
Obiteljski i mali hoteli temelj su održivog razvoja hrvatskog turizma, njihova ekonomija je konkurentna, ponuda je autohtona i autentična, prosječno zapošljavaju od 15 do 25 uglavnom lokalnih ljudi, većina ih radi čitavu godinu, promoviraju vlastitu kulturu i što je najvažnije, u turističkom proizvodu sudjeluje lokalno stanovništvo.
U razvoju hrvatskog turizma mali hoteli su pokretači i nositelji promjene unaprjeđenja cjelokupne hotelske industrije i promotori izvorne hrvatske gostoljubivosti. Iako je, primjerice, u Austriji, Italiji i Grčkoj broj obiteljskih i malih hotela znatno veći i u ukupnim kapacitetima sudjeluju sa 70 posto, s ponosom mogu naglasiti da se ponudom, sadržajima i kvalitetom mjerimo s najboljima u Europi.
Kako teče buking i kakva su Vaša predviđanja za ovu turističku godinu? Najavljuju li se neki novi trendovi?
-Najave su odlične, veselimo se sve boljoj pred i posezoni te ćemo, po svemu sudeći, imati još jednu iznimnu turističku godinu, a osobno vjerujem da će prema sadašnjim saznanjima biti na razini prošlogodišnjih rezultata, ako ne i bolja. Što se trendova tiče, i dalje je naglasak na doživljaju, gosti sve više traže objekte koji vode računa o okolišu i zelenom poslovanju, a u fokusu je lokalna gastronomija.
Koje biste najveće prednosti i probleme malih hotelijera u Hrvatskoj trenutno izdvojili?
-Kada govorimo o prednostima obiteljskog i malog hotelijerstva, tada ističemo veću fleksibilnost na promjene i bržu prilagodbu u odnosu na druge segmente smještajne ponude, naravno govorimo i o visokoj kvaliteti ponude koja je imperativ našeg poslovanja te bržim i jednostavnijim odgovorima na zahtjeve modernih putnika, a uz to smo i pokretači novih trendova u turizmu.
Ne zaobilaze nas ni problemi, pa tako uz nedostatak radne snage trenutno svjedočimo velikoj inflaciji te je danas puno teže ući u investicije nego prije desetak godina. Ulazni su troškovi kudikamo veći, kamate na kredite također, a povrat investicije obiteljskih i malih hotela je od 23 do 30 godina. Posebno bih naglasio i visoke troškove energije koje trenutno subvencionira Vlada Republike Hrvatske, no prestankom ovih mjera pred nama je izazov na koji način riješiti ovaj problem. O implementaciji ekonomičnijih sustava obnovljivih izvora energije intenzivno razgovaramo s Ministarstvom turizma i nadležnim institucijama.
Gdje su mali hotelijeri u novoj Strategiji održivog razvoja hrvatskog turizma? Ima li država razumijevanja i nudi li poticaje vašoj branši?
-U nedavno usvojenoj Strategiji održivog razvoja hrvatskog turizma obiteljski i mali hoteli, kao složeni turistički proizvodi s visokom dodanom vrijednošću na lokalno gospodarstvo i zajednicu, posebno u manje razvijenim turističkim destinacijama, ponovno su u fokusu mjera za razvoj održivog turizma. Tu je i Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kojem je više od polovine sredstava rezervirano za privatni sektor s fokusom na zelenu i digitalnu transformaciju, a upravo su to projekti koje posljednjih godina vrlo uspješno provodi Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela. Pored Nacionalnog plana, turističkom sektoru su namijenjeni i drugi različiti programi, poput programa „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ čija će sredstva, nadamo se, iz godine u godinu rasti. Upravo u ovakvim programima vlasnici obiteljskih i malih hotela vide svoju šansu.
Mislim da je sjajno za Hrvatsku da je malo obiteljsko hotelijerstvo prepoznato kod lokalnih poduzetnika i u društvu kao hotelski koncept u koji dugoročno valja ulagati a koji tržište posebno cijeni.
Koliko malih hotela u Hrvatskoj radi cijele godine? Kako se izvan pune sezone nosite s nedostatkom izvanhotelskih usluga i ponude u okruženju?
-Obiteljski i mali hoteli uglavnom rade od 10 do 12 mjeseci u godini, a osim što razvijaju vlastiti proizvod, u svoje poslovanje uključuju lokalne proizvode i nude ih tržištu. U nekim destinacijama jedini su nositelji turističke ponude u zimskom dijelu godine. Rekao bih da smo ambasadori cjelogodišnjeg turizma i to nije floskula. Nedostatak izvanhotelske usluge i ponude izvan ljetne sezone velik je izazov, posebno u mjestima na obali, no vrhunskom ponudom naših hotela i suradnjom s lokalnom zajednicom uspijevamo kompenzirati taj nedostatak pa sa zadovoljstvom mogu reći da je sve veći broj gostiju koji nas posjećuju i u zimskom dijelu godine.
Predstavite nam projekte kojima se upravo bavite: Zelena transformacija, Održiva gastronomija, Dekarbonizacija…
-U Nacionalnoj udruzi obiteljskih i malih hotela odlučili smo se za velik iskorak i prvi smo se u hrvatskom turizmu opredijelili za zelenu i digitalnu transformaciju. I to ne samo zbog sve češćih zahtjeva gostiju za ekološki prihvatljivim smještajem, nego i zbog velikih ušteda za hotelijere. Stoga smo još u vrijeme pandemije pokrenuli projekt Eco zelenih hotela.
Više od 30 naših hotela nositelji su ovog prestižnog certifikata, a to znači da su ispunili stroge kriterije i zahtjeve zelenog poslovanja te su, ovisno o stupnju, dobili srebrnu, zlatnu ili platinastu oznaku.
U sklopu zelene transformacije pokrenuli smo novi brend Gourmet Authentic za sve članove koji nude vrhunsku održivu gastronomiju, a njihovi hotelski restorani među najboljima su u Hrvatskoj i okruženju. Naime, naši članovi baštine tradiciju zelenog i održivog poslovanja i u gurmanskoj ponudi, bilo da sami proizvode kvalitetnu hranu i vina ili namirnice nabavljaju s lokalnih OPG-ova i od lokalnih proizvođača te tako potiču razvoj malih ekonomija u svom okruženju i na najbolji način promoviraju proizvode direktno turističkom tržištu.
Također, prvi smo se u Hrvatskoj uključili u svjetski trend dekarbonizacije, pa od ove godine u našim objektima mjerimo i ugljični otisak. Neovisni stručnjaci za nas su kreirali novu metodologiju DOMH (Dekarbonizacija obiteljskih i malih hotela), usklađenu s međunarodnom HCMI metodologijom (Hotel Carbon Measurement Initiative). Novi certifikat mogu dobiti svi obiteljski i mali hoteli koji se uključe u naš novi projekt, bez obzira jesu li već nositelji certifikata Eco zeleni hotel.
Kakva se predviđa budućnost malih i obiteljskih hotela u nas i u svijetu? Vizija razvoja?
-Obiteljski i mali hoteli traženi su turistički proizvod i njihova je budućnost neupitna. Potražnja za ovim oblikom smještaja sve je veća, a s obzirom na konkurentsko okruženje, nužno je u što većoj mjeri naglašavati autentične vrijednosti, očuvan i uređen prirodni okoliš, individualiziran pristup gostu te maštovitost i doživljajni aspekt proizvoda. I naravno, ulagati u kvalitetu i u ljude te težiti izvrsnosti.