U srcu Dubašnice, tek nekoliko metara od mora, skriva se jedan od najvrijednijih resursa otoka Krka – drmun. Naizgled obična hrastova šuma, a zapravo stoljećima oblikovan šumski pašnjak, prostor je suživota ljudi, prirode i tradicije
Drmun nije nastao slučajno. To je rezultat duboko ukorijenjenog lokalnog znanja i pažljivog upravljanja krajobrazom koje je uspješno balansiralo potrebe zajednice s očuvanjem prirode. Hrast medunac i bijeli grab stoljećima su se koristili kao ogrjev i građa za brodove – drugim riječima, dubašljanske šume bile su primarna grana lokalne ekonomije. Hrast je i prije toga bio iznimno važan na simboličkoj razini kao sveto stablo slavenske mitologije. Naime, svijet se prikazivao kao golem hrast u čijem je korijenu bio podzemni svijet. Boga groma i munje Peruna simbolizirao je orao koji je sjedio na najvišim granama dok je Velesa, boga podzemnog svijeta, simbolizirala zmija koja se ovijala među korijenjem svetog hrastova drveta.
No drmun nije samo priča o prošlosti. Drmun danas predstavlja jedno od najvrijednijih staništa bioraznolikosti na Mediteranu – dom rijetkih ptica, sisavaca, vodozemaca, gljiva i više od 30 vrsta divljih orhideja. Ovdje se susreću šuma, lokve i pašnjaci u jedinstven mozaik života, a sve to na prostoru koji i dalje čuva iznimnu otpornost na klimatske promjene.
Interpretacijska šetnja kroz drmun u organizaciji Interpretacijskog centra maritimne baštine DUBoak u Malinskoj, koji svoje ime duguje upravo hrastu (dub = hrast = oak), vodi vas kroz krajolik koji je istovremeno prirodna riznica, kulturna baština i temelj lokalnog identiteta. Kroz priče o šumi, ljudima i bogovima, upoznat ćete zašto je očuvanje tradicionalnih praksi upravljanja krajobrazom ključno za budućnost Dubašnice – i zašto drmun i danas ima počasno mjesto u njezinoj kulturi, od Sense kao arhaičnog običaja do Dubašljanske gaštronomije kao suvremeno osmišljene manifestacije.
Na ovoj interpretacijskoj šetnji otkrivamo kako je drmun stoljećima hranio i štitio Dubašnicu, kako je iz njegovih šuma nastajala mletačka flota, ali i zašto su Mlečani već u 16. stoljeću uveli stroga pravila zaštite šuma upravo na ovom području. Saznat ćemo što je trinkanje duba, zašto su hrastove grane bile jednako važne kao i deblo te kako je šuma oblikovala identitet cijele zajednice.
Interpretacijska šetnja kroz drmun vodi vas kroz krajolik koji je istovremeno prirodna riznica, kulturna baština i temelj lokalnog identiteta. Kroz priče o šumi, ljudima i bogovima, shvatit ćete zašto je očuvanje tradicionalnih praksi upravljanja krajobrazom ključno za budućnost Dubašnice – i zašto drmun i danas ima počasno mjesto u njezinoj kulturi.