Na Lastovu se u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU, Općine Lastovo i Turističke zajednice i potporu Dubrovačko-neretvanske županije od 25. do 27. travnja po peti puta održava Mali festival povijesti
Izuzetno vrijedan skup znanstvenih uvida koji su dio ovih pet trodnevnih susreta koji se od 2022. godine priređuju na Lastovu, bit će krajem rujna predstavljen u Zborniku Malog festivala povijesti koji uređuje Vedran Stojanović. Također, u sklopu festivala otvorit će se izložba akvarela „Poklonstvo otoku“ Davora Lucianovića, a nastupit će Kvartet Cantabile, gudačko puhački sastav čije su članice Ana Dražinić Peko (violina), Andrea Dizdar (flauta), Vedrana Dizdar (klarinet) i Nastasija Palčok (violončelo).
Želite li iskusiti ljepote Lastova u proljeće te sadržajno provesti tri večeri, otok vas čeka!
Mali je festival povijesti koncipiran kao susret znanosti, glazbe i gastronomije u kontekstu žive lastovske kulturne ponude te, uz lokalno stanovništvo, van sezone privlači i goste, mahom iz Dubrovnika. Tri su predavanja i dva koncerta kroz tri dana priređena u srednjevjekovnom dijelu Palaca na mjestu nekadašnjeg Kneževa dvora na čijoj su terasi i degustacije, a izložba se postavlja u Društvenom centru Lastovo.
Prvi dan otvara dr.sc. Jasne Čapo s Instituta za etnologiju i folkloristiku izvanredno zanimljivim izlaganjem za čitavu Dalmaciju, naslova „Kuća kao zalog budućnosti i most između iseljenika i domovine“. U izlaganju se analiziraju kuće koje iseljenici grade i obnavljaju u kraju podrijetla. Prilog dopunjuje recentna teorijska razmatranja pitanja zašto iseljenici obnavljaju naslijeđene kuće u rodnom mjestu čak i onda kad je posve izvjesno da se oni sami, a ni njihovi potomci, trajno neće vratiti. Iznosi se teza da obnova kuće nije isključivo praksa orijentirana na prošlost, na zaokruživanje migracijskoga puta i ispunjavanja moralne obveze da se očuva i obnovi baština nego je i strategija okrenuta budućnosti. Obnovljene kuće u kraju podrijetla bi, prema mišljenju iseljenika, mogle odigrati vitalnu ulogu u održavanju veza, u stvaranju trajnog mosta između zavičaja podrijetla i potomaka koji žive u iseljeništvu. Obnovljena kuća može u budućnosti potaknuti ne samo posjete nego i doseljavanje potomaka iseljenika u zavičaj predaka. Iseljeničke kuće se analiziraju u kontekstu povratničkih migracija na otok Lastovo, gdje je autorica u dva navrata (2015., 2022.) provela etnografsko istraživanje u desetak iseljeničkih obitelji.
Slijedi izlaganje dr.sc. Danka Zelića „O životu i djelima Frana Antice Lastovca i njegovih sinova“. U predavanju će se predstaviti život i djelo majstora ljevača bronce Frana Antice Lastovca (oko 1555., Lastovo – prije 1636., Krakov). Na temelju arhivskih izvora i sačuvanih radova pratit će se majstorov profesionalni put koji ga je od Dubrovnika, preko Venecije i sjevernotаlijanskog gradića Gandina (pokraj Bergama), naposljetku odveo sve do Krakova u dalekoj Poljskoj. O njegovoj trajnoj vezanosti uz zavičaj svjedoči činjenica da se na svim svojim radovima potpisao kao Lagustinus – Lastovac. U ovoj prigodi posebna će pozornost biti posvećena zvonima koja je Frano Antica salio za crkve na području Dubrovačke Republike (1579. – 1581.) te dvodijelnoj ogradi – balustradi pred svetištem župne crkve u Gandinu (1590.), izvanrednom i po mnogočemu jedinstvenom djelu renesansnog umijeća lijevanja bronce. U završnom dijelu izlaganja iznijet će se podatci o djelovanju dvojice Franovih sinova, Antuna (r. 1596.) i Gaudencija (r. 1600.), također ljevača bronce, koji su nastavili njegov rad u Poljskoj.
Posljednji dan festivala očekuje nas predavanje Jelene Obradović Mojaš „Sve je ovo od starine: običajna akustika lastovske kolende“, a koja će govoriti o tradiranju lastovske kolende kroz prizmu starog običaja, imanentnih mu mijena i zrcaljenja s praksama dubrovačkoga i širega prostora istoga podneblja. Veseljenje, kako Lastovci nazivaju kolendavanje, proizlazi iz memorijskog koda predaka koji su, baš kao i današnji otočani, u zimskim mjesecima izvan turističkih dodira okrenuti jedni drugima. Propitivanje njihovih sjećanja pokazalo je da je homogenost zajednice na pučinskom otoku usprkos snažnim migracijskim i depopulacijskim valovima uspjela očuvati običaj. „Sve je ovo od starine, ne možete vi tu raditi nešto čega nije bilo prije“, misao je zabilježena u terenskom istraživanju među otočanima iz koje suptilno dopire običajna akustika prošlosti.
Izložbom „Poklonstvo Otoku“ koja se otvara 25. travnja u Društvenom centru Lastovo, akademski slikar Davor Lucianović će se na otoku predaka (Lastovu) predstaviti radovima s motivima otoka nadahnuća (Kalamote), u tehnici akvarela. Lastovo je za Lucianoviće stoljećima bilo otok ishodišta premda danas, nažalost, više nitko na njemu ne nosi to prezime. Za Davora Lucianovića je pak Kalamota otok slikarskog ishodišta i trajni izvor inspiracije.