Najistaknutiji nematerijalni spomenik hrvatske vinske kulture “Križevački štatuti” 17. veljače 2026. proglašeni su kulturnim dobrom Republike Hrvatske te su upisani u Registru zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija
Nositelji su toga nematerijalnoga kulturnog dobra Grad Križevci i Društvo za očuvanje križevačke baštine “Križevački štatuti”, a posredno i kulturno-umjetnička društva u kalničkom kraju te svi Križevčani i gosti koji u njima aktivno sudjeluju.
Riječ je o skupu običajnih pravila uz ispijanje vina koji su praćeni zdravicama, vinskim pjesmama te folklornim kazalištem. Tri su zdravice u “Križevačkim štatutima” obvezne: domovini, pajdašiji i krasnome spolu, pjesme su iz vinskog kanona tzv. horvatske dobrovolje, a folklorno kazalište sastavljeno je od uloga stoloravnatela, fiškuša i oberfiškuša, barilonosca, govorača, kantušministera ili popevača, vunbacitela, pajdaša i pajadašic koji se dijele na stare i mlade pajdaše, pajdašice te pridošlice. Oni se u društvu drže vinskih statuta, a ako to nije slučaj, bivaju kažnjeni tzv. štrofovima kojih ima pet: štrof sa suhim vinom, štrof z pomešanim vinom, štrof z mrzlom ili mlakom vodom, štrof na drugom mjestu i slatki štrof. “Štatuti” se izvode uz godišnje i radne običaje ili bilo kada ako se pajdašija odluči okupiti se i proveseliti se uz kapljicu vina po štatutnim ulogama i pravilima.
Regule se zbog imena vežu uz Križevce, premda su poznate diljem Hrvatske, osobito u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Nastale su u narodu, zapisane su u 19. stoljeću, a njihov sadržaj, ugrađen i u visoku i u nisku kulturu, i u usmenost i u pisanost, i u urbano i u ruralno, bio je oduvijek tematski intrigantan pa su o “Štatutima” u svojim književnim djelima pisali poznati hrvatski književnici August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš i drugi. Prvo cjelovito izdanje “Križevačkih štatuta” zabilježio je i objavio Zvonimir Pužar 1912. godine i otada se to izdanje pretiskava do danas, uz privatne i javne izvedbe “Štatuta” koje su tijekom prošlosti imale svoje uspone i padove.
Revitalizacija “Križevačkih štatuta” dogodila se 2014. godine kada je osnovano Društvo za očuvanje križevačke baštine “Križevački štatuti” koje je 2023. godine, u suradnji s Gradom Križevcima i poduzećem Prigorski Media d. o. o., te uz urednicu dr. sc. Tanju Baran, objavilo posljednje izdanje “Križevačkih štatuta” s pripadajućim “Hižnim protokolom” i “Pajdaškom legitimacijom”. To je izdanje objavljeno i kao dodatak znanstveno-popularnoj monografiji “Hrvatska vinska kultura” autorice dr. sc, Tanje Baran 2024. godine. Društvo “Križevački štatuti”, kojem je u drugom mandatu predsjednik Siniša Katavić, dosad je organiziralo i pet nacionalnih natječaja za hrvatsku vinsku fotografiju.
“Križevački štatuti” zbog svoje se starine, kontinuiteta i današnjega života prepoznaju kao višestoljetna tradicija. Najpoznatije su hrvatske vinsko-pajdaške regule, a na njih se oslanjaju manje znane i kraće vinsko-pajdaške regule: “Koprivničke regule”, “Varaždinski fureš”, “Krapinski vandrček”, “Turopoljski štatuti”, “Zagrebačka puntarija”, “Ivanečka smešancija” i “Svetojanska lumparija”. Uz “Križevačke štatute” veže se i Veliki ritual o krščenju mošta koji se po cijeloj Hrvatskoj izvodi uz blagdan sv. Martina kao običaj Martinja 11. studenoga.