Investicije u hotele i kampove kroz osam godina stvore novu dodanu vrijednost u visini investicije, a kroz 12 godina državi uplate kompletnu vrijednost investicije samo kroz fiskalna i parafiskalna davanja. Mnoge nama turistički konkurentne zemlje aktivno i sustavno potiču takve investicije, a Hrvatska i dalje ima višestruko niži udio hotelskog smještaja u odnosu na zemlje Mediterana
Ulaganja domaćih hotelskih kompanija u hotele i kampove više kategorizacije generiraju brojne direktne i indirektne ekonomske koristi, i to kroz povećanje prihoda objekta u koji se investira, kroz povećanje turističkih prihoda u destinaciji i šire, zatim kroz rast zaposlenosti i povećanje uplata u lokalne proračune i u državni proračun. Istraživanje koje je HD Consulting izradio za Hrvatsku udrugu turizma, napravljeno na uzorku 20 investicija u hotele i kampove od strane šest vodećih domaćih turističkih kompanija ukupne vrijednosti 570 milijuna eura realiziranih u razdoblju od 2016. do 2025. godine, pokazalo je da te investicije već kroz osam godina stvore novu dodanu vrijednost u visini investicije, a da kroz 12 godina državi uplate kompletnu vrijednost investicije samo kroz fiskalna i parafiskalna davanja.
Konkretno, analizirane investicije obuhvaćene u istraživanju povećale su direktni i indirektni turistički prihod za 319,75 milijuna eura na godišnjoj razini, omogućile su 1.483 novih direktno zaposlenih i dodatnih 1.175 indirektno zaposlenih te su generirale godišnja fiskalna i parafiskalna davanja od 47,27 milijuna eura, uz jednokratna indirektna davanja državi po osnovu plaća i dohodaka izvođača radova te PDV-a na opremu i namještaj u visini 54,14 milijuna eura.
To znači da na svaki investirani milijun eura u smještajne kapacitete u hotelima i kampovima možemo očekivati godišnje povećanje direktnog i indirektnog prihoda od turizma od 560.666 eura, zatim 2,6 novih direktno zaposlenih i 2,1 indirektno zaposlenih, godišnje povećanje fiskalnih i parafiskalnih davanja u visini 82.836 eura, te jednokratna davanja državi od 94.880 eura.
“Hotelski smještaj u Hrvatskoj čini svega 9,5 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima, što je višestruko manje nego kod mediteranske konkurencije. Takva smještajna struktura najveći je „krivac“ za overturizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj naših destinacija, ali i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju. Hoteli generiraju puno duži turistički promet i veću prosječnu turističku potrošnju, uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture. Poticanjem investicija u primarno hotelski smještaj možemo stoga istovremeno povećati ekonomske koristi i smanjiti negativan utjecaj turizma kakvog imamo sada na lokalnu zajednicu i okoliš. Zemlje u regiji koje žele potaknuti svoj turistički potencijal koriste niz instrumenata za poticanje investicija u hotelski smještaj kojih nemamo u Hrvatskoj, s ciljem smanjenja investicijskog rizika i troška kapitala. To su kombinacije subvencioniranih kredita, bespovratnih sredstava i poreznih olakšica, posebno u objekte više kategorije, a u većini zemalja u regiji su prepoznati i pozitivno zakonski regulirani modeli mixed-use projekata, koji značajno doprinose isplativosti projekata, privlačnosti ulaganja te jačanju tržišne pozicije destinacija u globalnoj konkurenciji. Hrvatska bi usvajanjem takvih praksi, standardnih u zemljama koje nam konkuriraju, privukla značajne investicije u kvalitetan hotelski smještaj koji bi povećao turističku potrošnju, produžio sezonu te smanjio overturizam u ljetnoj špici”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Ostojić je predstavio benchmark analizu investicijskih poticaja u turizmu u Austriji, Crnoj Gori, Malti, Italiji, Mađarskoj, Portugalu, Grčkoj, Srbiji i Albaniji koju je za Hrvatsku udrugu turizma izradio Horwath HTL Zagreb. Analiza je pokazala trend postupnog jačanja strateške uloge države u oblikovanju turističkih ulaganja, a moderne politike poticanja turističkih ulaganja prelaze okvire klasičnih subvencija i preuzimaju ulogu aktivnih razvojnih strategija. Tako poticaji nisu ograničeni na samo financijsku podršku, već je praksa upravljanje smjerom, strukturom i učincima investicija kroz sofisticirane, višekomponentne modele. Uz kombinaciju subvencija, bespovratnih sredstava i olakšica, sve je vidljiviji zaokret prema tematski usmjerenim poticajima – osobito u području energetske učinkovitosti, digitalne tranzicije i društvene odgovornosti.
Kako ne bi izbjegli daljnje smanjenje investicijske atraktivnosti i konkurentnosti ulaganja u hrvatski turizam, u Hrvatskoj udruzi turizma predlažu donošenje instrumenata za poticanje investicija u nove i postojeće hotele i kampove, ali i u transformaciju postojećeg privatnog smještaja u hotelski smještaj više dodane vrijednosti, i to:
- Bespovratna sredstva (grant) za gradnju i proširenje smještajnih kapaciteta u turistički nerazvijenim područjima sa visokim intenzitetom potpore (do 40 posto prihvatljivih troškova), a usmjerena na hotele i kampove sa 4 i 5 zvjezdica;
- Bespovratna sredstva (grant) za izgradnju i razvoj hotelskih kapaciteta u turistički razvijenim područjima uz niži intenzitet potpore (do 20 posto prihvatljivih troškova), isključivo za hotele;
- Subvencionirane kamatne stope za izgradnju i razvoj hotelskih i tzv.mixed-use kapaciteta uz srednji i viši intenzitet potpore;
- Bespovratna sredstva (grant) za podizanje kategorije hotela na 4 i 5 zvjezdica, uz srednji intenzitet potpore (do 30 posto prihvatljivih troškova);
- Bespovratna sredstva (grant) za razvoj difuznih i integralnih hotela, uz visok intenzitet potpore (do 40 posto prihvatljivih troškova), namijenjena transformaciji postojećeg privatnog smještaja u hotelske kapacitete kroz model difuznih i integralnih hotela;
- Bespovratna sredstva (grant) za ulaganja u održivost i ESG komponente u turizmu, uz visok intenzitet potpore (do 70% prihvatljivih troškova), za ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore, digitalizaciju i društveno odgovorne modele;
- Investicijski poticaji za razvoj hotelskih sadržaja i unaprjeđenje kvalitete za ulaganja u nove sadržaje unutar hotela (spa, wellness, kongresne dvorane, sport, gastronomija i sl.);
- Poticanje i precizno reguliranje tzv. mixed-use projekata, uključujući brendirane i nebrendirane rezidencije. Takvi modeli značajno doprinose isplativosti projekata, privlačnosti ulaganja te jačanju tržišne pozicije destinacija u globalnoj konkurenciji.