U Baranjskom Petrovom Selu živi i radi Danijel Marković, čovjek koji izrađuje posebne pokladne maske – buše koje je ovih dana Ministarstvo kulture proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom
Uoči pokladnih dana Baranjce je razveselila vijest da su njihove Buše, tradicionalne „strašne“ maske , slične nadaleko poznatim Zvončarima u Primorju, napokon dobile status nematerijalnog kulturnog dobra.
U Primorju su zvončari, a u Baranji bušari, maskirani ophodnici koji u vrijeme poklada obilaze sela istočne Slavonije i Baranje, ali i hrvatska sela u Mađarskoj. Riječ buša dolazi iz mađarskog jezika, od imenice busa, što znači debela glava. O bušama postoji nekoliko legendi. Prva legenda kaže da su svojom bukom i galamom tjerale Turke s ovih prostora; prema drugoj buše tjeraju zimu i prizivaju proljeće, a sve u duhu šale i zabave koja je karakteristična za vrijeme poklada.
Uz Buše je u Baranjskom Petrovom Selu odrastao i Danijel Marković, čovjek koji danas izrađuje te posebne pokladne maske.
„Poklada i Buša sjećam se od kada znam za sebe, tako je i s cijelom mojom obitelji. Prije 25 godine maske nam nisu bile dostupne, bilo je tek nekoliko komada u našem KUD-u . I kako sam želio imati baš svoju masku, odlučio sam je sam napraviti, i tako je sve krenulo…Počeci su bili manje – više neuspješni, no trudio sam se i usavršavao i vremenom uspio i došao do ovoga što radim danas“, kaže Danijel Marković .
Maske su doista autentične. Za izradu jedne maske potreban je komad stabla lipe koji se izrezbari u lice maske, par rogova domaćih životinja i komad runa janjeta, ovce, koze. Za izradu lica maske Danijelu treba četiri do pet sati, nakon čega slijedi bojanje, lijepljenje….Ukoliko imaju rogove, prilično su teške, no za male bušare postoje i lakše varijante bez rogova.
Do sad je ovaj vješti majstor izradio stotinjak maski, a svoju vještinu rado pokazuje na radionicama za vrtiće i škole koje organizira u suradnji s Turističkom zajednicom Baranje na svojem OPG- u Baranjskom Petrovom Selu gdje i živi cijela obitelj Marković : supruga Ivana, te djeca – kćeri Petra, Dunja i sin Ivan. Svestrana obitelj uredila je staru kuću za razne proslave i često ugošćuje turističke grupe.
Petaračke buše dio su autentične baranjske turističke ponude i sad su, kao nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a.
„ Ta vijest koju smo dobili prije nekoliko dana, da smo konačno prepoznati i zaštićeni od Ministarstva kulture nas je razveselila i digla na noge cijelu Baranju i zaljubljenike u naše običaje. I ja sam dio tog registra i na to sam ponosan.
Zahvalni smo svima koji su sudjelovali u ovom projektu i onima koji su nas podržali u tome, ističe Danijel Marković.
A iza čitave priče stoje TZ Općine Draž, KUD Baranjski Šokci iz Gajića, Udruga Petaračke buše iz Baranjskog Petrovog Sela te KUD Seljačka sloga iz istoga mjesta koji su zajednički podnijeli prijedlog resornom ministarstvu.
Također dio registra postala je i djelatnost izrade tradicionalnih maski i majstor Danijel Marković iz Baranjskog Petrovog Sela.
„Ovo je predivna vijest na koju smo izrazito ponosni upravo sada pred dane poklada. Buše u Dražu održat će se 14.2., a Petaračke buše u Baranjskom Petrovom Selu od 15. do 17. veljače.“, poručuju iz Turističke zajednice Baranje.