Eko akcija „More zna, otok pamti“ na Lošinju

Podizanje svijesti javnosti o problemu otpada na morskom dnu te obali i plažama i promicanje održivih rješenja za očuvanje morskog okoliša

LOŠINJ Na otoku Lošinju i ove će se godine, 1. i 2. travnja 2023. održati eko akcija čišćenja obale i podmorja pod nazivom „More zna, otok pamti“.

Prema trenutnim najavama, očekuje se oko tristotinjak volontera (od kojih je 130 ronioca), koji će zajedničkim snagama čistiti više lokacija; korijen luke Mali Lošinj, obalu od Velopina do Borika (Sunčana uvala), obalu od Ferala do Rovenske te luku Veli Lošinj, plažu Mirna i luku Nerezine, kao i uvalu Čikat. I ove je godine osnovni cilj projekta podizanje svijesti javnosti o problemu otpada na morskom dnu te obali i plažama, kao i promicanje održivih rješenja za očuvanje morskog okoliša. Prethodne 2022. godine, ukupno tristotinjak ronioca, volontera i građana udružilo je snage i sudjelovalo u dvodnevnoj eko akciji
„More zna, otok pamti“ te s lošinjske obale i podmorja uklonilo više od 30 m 3 otpada. Nakon aktivnog rada i čišćenja, sudionicima je osiguran ručak te besplatan razgled jedinstvenog muzeja na Mediteranu- Muzeja Apoksiomena.

Akcija „More zna, otok pamti“ održava se u organizaciji Instituta Plavi svijet i ronilačkog centra SUBSEASON, uz potporu Grada Malog Lošinja, Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, Jadranka turizam- Jadranka kampovi, Komunalnih usluga Cres- Lošinj, ŽLU Mali Lošinj te brojnih udruga, klubova i
ostalih.

U okviru ove akcije, kao i projekta poticanja razvoja održivog turizma Ministarstva turizma i sporta RH te Hrvatske turističke zajednice „Hrvatska prirodno tvoja“, učenici eko grupe Srednje škole Ambroza Haračića i djeca Udruge ‘Idem i ja’ posadit će dvadeset sadnica pinija na području šetnice Kadin-Zagazinjine u Malom Lošinju.

Projekt podsjeća na nekadašnju samoinicijativnu eko akciju otočana zvanu „Rabota“. Naime, ono što se danas naziva „rad za dobrobit zajednice“, nekada se povezivalo s povlasticom ispaše privatnih ovaca na komunalnom pašnjaku i korištenja komunalnih lokvi, kao i korištenja zajedničkih (komunalnih) putova. Akcije čišćenja i održavanja organizirao je “ancijan” (starješina sela), koji je ujedno vodio brigu o tome da
se svi koji trebaju odazovu i odrade određene poslove. Sankcija za neodrađenu “rabotu” je bila -sramota. Inače, čišćenje pašnjaka i putova radilo se na proljeće i to pred Uskrs, a lokve su se čistile ljeti, kada je u njima bilo najmanje vode.