Vlada RH donijela dvije uredbe o uređenju zakupa kod državnog zemljišta u kampovima i oko hotela i turističkih naselja, što je važno za nastavak ulaganja u turističkom sektoru
Njima se uređuje zakup zemljišta bilo u kampu, bilo oko hotela i naselja, pa se tako za kamp propisuje zakupnina od 1.26 do 2 eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa, a za hotele i turistička naselja visina zakupnine se određuje od 1.5 do 3 eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o odluci tijela jedinice lokalne samouprave. Za kontinent je taj zakup znatno manji, i iznosi 0,2 eura do 1 euro po metru četvornom godišnje.
Njihovim donošenjem rješava se jedno od posljednjih tranzicijskih pitanja, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić .
“U Hrvatskoj postoji 75 kampova i oko 150 hotela i hotelskih naselja s ukupno 20 milijuna četvornih metara zemljišta oko hotela, naselja i na kojima se nalaze i kampovi, a koje nije 1990-ih procijenjeno u temeljni kapital trgovačkih društava koji su postali vlasnici hotela i kampova”, kazao je Bačić.
“Takva je situacija bila do 2010., tj. do donošenja zakona koji to regulira, kada je trgovačkim društvima osim zgrada priznato i zemljište ispod njih, dok je zemljište u kampovima ostalo u vlasništvu RH, a zemljište oko hotela i naselja u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Tada, 2010., utvrdili smo koncesijski pristup po kojima su vlasnici zgrada tj. turističke tvrtke plaćale koncesijsku naknadu za korištenje tog zemljišta”, dodao je. No to nije odgovaralo potrebama niti turističkog sektora niti lokalnih jedinica, stoga je odlučeno novim Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu urediti taj problem te se umjesto koncesija uveo zakup kao način uređenja odnosa između RH i lokalne samouprave s jedne i turističkih tvrtki s druge strane.
Balans interesa
Kako bi se uspostavila ravnoteža između jedinica lokalne samouprave , države i turističkih tvrtki, Vlada je odredila i gornje granice zakupnine za zemljište koje mogu naplatiti i država i lokalne jedinice, a maksimalni iznos je 4 posto ukupnog prometa trgovačkog društva. Posebno važnim u tome Bačić je izdvojio da se prihod koji od toga ostvari RH i lokalna samouprava dijeli tako da 40 posto tog prihoda u kampovima pripadne hrvatskom Fondu za turizam, iz kojeg se financira isključivo razvoj turističke infrastrukture i očuvanja resursne osnove.
Općini i gradu gdje kampovi rade od toga ide također 40 posto, a županiji 20 posto, a ista je vrsta raspodjele i od prihoda od zakupa zemljišta hotele i hotelskih naselja.