Sakralno blago Vodnjana priziva snažni razvoj vjerskog turizma i dolazak hodočasnika iz Hrvatske i Europe u značajno istarsko crkveno središte
VODNJAN Izuzetno sakralno blago Vodnjana priziva snažni razvoj vjerskog turizma i dolazak hodočasnika iz Hrvatske i Europe u ovo značajno istarsko crkveno središte. Dok vodnjanska bazilika sv. Blaža u svojim kamenim njedrima čuva fascinantne “vodnjanske mumije” odnosno čak 370 relikvija ili zemaljskih ostataka 250 svetaca, najveći broj crkvi i crkvica u Istri rasutih po Vodnjanštini svjedoče o snazi vjere starih Vodnjanaca. Njihova religioznost pratila ih je kroz život usklađen s mijenama zemlje koju su obrađivali pa je sudjelovanje u vjerskim obredima, procesijama i molitvama za usjeve važan dio tradicije koju je moguće najslikovitije doživjeti u veljači, mjesecu dviju najvažnijih vodnjanskih svetkovina.
Svog zaštitnika, sv. Blaža, grad Vodnjan s brojnim hodočasnicima svečano slavi 3. veljače, a prvu nedjelju nakon 13. veljače u neposrednoj blizini Vodnjana održava se nadaleko poznato hodočašće k sv. Foški koje stoljećima okuplja veliki broj vjernika iz Istre, Kvarnera te ostalih dijelova Hrvatske te Slovenije.
Proslava sv. Blaža – najvažniji blagdan Vodnjana
Najprepoznatljiviji simbol Vodnjana je veličanstvena i skladna bazilika posvećena sv. Blažu koja se s najvišim zvonikom u Istri upisuje u kartu hrvatskog vjerskog turizma kao najveća župna crkva u Istri. Nadaleko je poznata po bogatoj unutrašnjosti s devet oltara iz 19. i 20. st., zbirci sakralne umjetnosti (730 djela od 4. do 19. st.) te 370 relikvija ili zemaljskih ostataka 250 svetaca. Tijela čak troje svetaca u cijelosti su sačuvana. Zapanjujuća je činjenica da nikad nisu bila mumificirana niti hermetički zatvorena što ih čini pravim svjetskim čudom. Radi se o svecima koji uglavnom nisu rodom Hrvati, ali su njihovi ostaci zaslugom talijanskog akademskog slikara Gaetana Gresslera stigli u Vodnjan 1818. godine u želji da ih se sačuva od uništenja pred najezdom Napoleonovih vojnika. Oko svetih tijela seizmološkim instrumentima izmjereno je širenje snažne energije što objašnjava svjedočanstva hodočasnika o događanju brojnih čuda. U bazilici sv. Blaža nalaze se i 23 cijenjena platna te brojni kipovi.
S pročelja bazilike život Vodnjana motre pak kipovi petorice svetaca među kojima je i “domaćin”; sv. Blaž koji, baš kao i u dalekom Dubrovniku, bdije nad svojim vjernicima. Sveti Blaž ili Vlaho, biskup i mučenik, bio je jedan od 14 svetih pomoćnika. Rodio se u III. stoljeću u Armeniji, kao ugledan i obrazovan čovjek živio je skromno, pomagao s radošću siromasima i nesretnima, a prema legendama, čudima je ozdravljao i ljude i divlje životinje. Umro je mučeničkom smrću tijekom progona kršćana ne odreknuvši se Isusa i svoje vjere po čemu je ostao zapamćen. Predaja kaže da je blagoslovom spasio dječaka kojem je u grlu zapela riblja kost pa se sv. Blaža zaziva protiv bolesti grla.
Raznolik program i posebna gastro ponuda od 3. do 5. veljače
Kako biste doživjeli proslavu blagdana sv. Blaža u Vodnjanu, uputite se prema njemu već 2. veljače jer će se tada obaviti tradicionalni obred pomazanja grla blagoslovljenim uljem u 17 sati u crkvi sv. Blaža. U petak, 3. veljače, na blagdan sv. Blaža, u 11 sati, a potom i u 17 sati odvijat će se svečane mise te pomazanje grla. Nakon mise uslijedit će zabavni dio programa za koji će se ove godine pobrinuti grupa Nola koncertom na Narodnom trgu u 19 h gdje će posjetitelji naći i bogatu gastro ponudu.
Važno je napomenuti da će se istoga dana od 9 do 21 h moći besplatno pogledati Sveta tijela što je prilika za hodočasnike da upoznaju najvažniji dio vodnjanskog sakralnog blaga.
Tijekom cijelog vikenda posjetitelji će moći zaviriti u crkve: Sv. Križ, Sv. Rok, Sv. Katarina, Sv. Jakov, Gospa Karmelska i Sv. Martin u sklopu Otvorenih vrata crkvi (10 – 16 sati) te u Galeriju-Galleria El magazein, Palaču Bettica, Ekomuzej i galeriju Apoteka u sklopu Otvorenih vrata galerija i muzeja (10 – 13 sati).
Za popodne je, i u subotu i u nedjelju, predviđen besplatni vođeni obilazak crkvi u 14 h (polazna točka: parking u Istarskoj ulici – kod velike info table). Napomenimo i to da će se u subotu u 18 h održati kulturno-umjetnički događaj pod nazivom S.Biazo in Comunità – Sv. Blaž u Zajednici; u Comunità degli Italiani di Dignano – Zajednica Talijana Vodnjan smještenoj na Narodnom trgu.
Novost ovogodišnje svetkovine sv. Blaža bit će promotivna ugostiteljska ponuda koja će trajati od 3. do 5. veljače, a nosi naziv Meni sv. Blaž i sastoji se od tri slijeda tradicionalnih jela i čaše vina za 20 eura. Uz Agroturizam Sia te Izletište-seoski turizam Casa Rustica iz Gurana, u ovu gastro ponudu uključio se i restoran Vodnjanka u Zagrebu gdje će se također po promotivnoj cijeni od 20 eura moći probati poseban meni chefice Svjetlane Celije. Kako izgledaju jelovnici inspirirani najvažnijom vodnjanskom svetkovinom možete saznati na stranicama TZ Vodnjana https://vodnjandignano.com/hr/dogadanja
Hodočašće k sv. Foški – prva nedjelja nakon 13. veljače
Prve nedjelje nakon 13. veljače Vodnjanci već stoljećima pohode mjesto posebne energije i ljepote u blizini Vodnjana, crkvu sv. Foške. Kroz vrijeme pronio se glas o čudesnim ozdravljenjima pa je počelo dolaziti sve više vjernika iz udaljenih krajeva koji su morali negdje prenoćiti prije no što pješice, konjima ili magarcima krenu natrag kući. Može se, stoga, reći da su hodočašća k sv. Foški prvi začeci turizma u Vodnjanštini.
A po čemu je tako posebna bazilika sv. Foške? Nalazi se pokraj naselja Batvači (Valmadorso) i predstavlja važan kulturno-povijesni spomenik čijoj posebnosti pridonosi činjenica da je podignut na osami, podalje od naselja i današnjih kuća za odmor. Točno vrijeme njezina nastanka ogrnuto je velom tajne jer se u dokumentima taj podatak ne može pronaći, no zbog konstrukcije crkve i njezinih proporcija stručnjaci je definiraju kao predromaničku, odnosno građevinu iz razdoblja ranog srednjeg vijeka. Ukrašavanje pročelja motivom slijepih lebdećih arkada karakteristično je za romaničku arhitekturu, a upravo je taj detalj čini vizualno prepoznatljivom u mnoštvu crkvi i crkvica Vodnjanštine. Čini se da crkvu nisu gradili izučeni graditelji, o čemu svjedoče brojni detalji, no njezina unutrašnjost krije i djela vrhunskih majstora. Zidne slike djelo su vrsnih slikara koji su u Istru došli iz udaljenih krajeva nedugo nakon njezine izgradnje i smatraju se najmonumentalnijim primjerom romaničkoga zidnog slikarstva u Hrvatskoj. Nekadašnji izgled crkve bitno je izmijenjen u rekonstrukciji koja je trajala od 2000. do 2004., a danas je izgledom puno bliža onom izvornom. Crkva je tako postala mnogo elegantnija s ponovno uspostavljenom izvornom rasvjetom središnjega prostora kroz prozore glavnoga broda. Prostrana lopica (kameni trijem) jedna je od najvećih, ako ne i najveća u Istri.
Ove godine blagdan sv. Foške pada u ponedjeljak, 13. veljače, a već će u nedjelju, 19. veljače Vodnjanci i njihovi gosti krenuti na hodočašće iz centra Vodnjana do bazilike posvećene ovoj ranokršćanskoj mučenici koju se često zaziva kod reumatskih bolesti. Prema pučkoj tradiciji sv. Foška je podrijetlom iz Ravenne, a sa samo 15 godina mučenički je stradala u obrani vjere odbivši lagodan život koji je podrazumijevao odricanje od kršćanstva. Ova svetica izrazito je omiljena u Istri pa je osim u Vodnjanu štuju i vjernici u Žminju, Vrsaru i Pomeru. Tradicionalno će se poslije mise objedovati po okolnim livadama, najčešće pržena jaja s domaćim kobasicama (fritaja), sve do zalaska sunca. U posljednje se vrijeme posjetitelji šetnjom do obližnjih “tri kažuna” opraštaju od posjeta Sv. Foški.
Procesije i molitve za usjeve iz vodnjanske prošlosti
Giovanni Andrea Dalla Zonca leksikograf, lingvist i dugogodišnji načelnik Vodnjana zapisao je način odvijanja procesija i molitvi za usjeve koje su se održavale u prošlosti. U tim davnim vremenima žene su rijetko izlazile, osim kad su išle u crkvu na jutarnje i večernje mise, nedjeljom i blagdanima, a obitelj je, (posebno muškarci) tradicionalno, odlazila u župnu crkvu sv. Blaža na svečanu pjevanu misu te na večernju misu, a mlađa djeca na misu za djecu. Dobro su bile posjećene i ostale crkve na području župe, a posebno ona posvećena Gospi od Karmela u Trgovačkoj ulici, gdje su se održavale devetnice Gospi od Karmela (16. srpnja) te one u svibnju i listopadu posvećene Djevici Mariji.
U monografiji “Vodnjan – Dignano – grad priča” može se pronaći Dalla Zoncin opis procesija koje su, poput one za Veliki petak, bile vrlo sugestivne bez raskoši, bez glazbe, praćene samo turobnim bubnjanjem i treperavim plamičcima koji su obasjavali crni baldahin sa zlatnim resama. Druge procesije bile su živahnije poput spomenute procesije do Svete Foške. Nakon vjerskog obreda posvećenog svetoj mučenici drevna bazilika bi bila okružena velikim stolovima gdje se tradicionalno kušala freitada co le luganighe (fritaja s kobasicama) uz čašu dobrog vina, terana ili malvazije. Također je veoma posjećena
bila procesija povodom blagdana Tijelova koja se ponovo počela održavati prije nekoliko godina nakon prekida duljeg od 60 godina.
Molitve za usjeve su gotovo iščeznule kao tradicija, a odvijale su se svake godine tri uzastopna dana prije blagdana Uzašašća, kako bi se izmolilo za plodnu godinu. Prisustvovali su joj učenici i gradska vlast, te sav vodnjanski puk, većim dijelom seljaci koji su svojom zemljom, prvenstveno maslinama, vinom lozom i ječmom i pšenicom izdržavali svoje obitelji. Posljednjih godina i taj se dio vjerske tradicije Vodnjana obnavlja projektom blagoslivljanja ekstra djevičanskog maslinovog ulja Vodnjanštine.
FOTO Danilo Dragosavac, Denis Mirković i TZ Grada Vodnjana