Prema procjenama stručnjaka za turizam pri UN-u, očekuje se da će broj međunarodnih turističkih dolazaka porasti za 3 % do 5 % u 2025. godini u usporedbi s 2024., pod pretpostavkom nastavka oporavka u Aziji i Pacifiku te solidnog rasta u većini drugih regija – za Turizam media analizira bard hrvatskog kamping turizma Jerko Sladoljev
Ova početna projekcija temelji se na pretpostavci da će globalni gospodarski uvjeti ostati povoljni, inflacija nastaviti padati i da neće doći do eskalacije geopolitičkih sukoba.
Izgledi za 2025. odražavaju stabilizaciju stopa rasta nakon snažnog oporavka međunarodnih dolazaka u 2023. (+33 % u odnosu na 2022.) i 2024. (+11 % u odnosu na 2023.). Najnoviji UN-ov indeks povjerenja u turizam potvrđuje ova pozitivna očekivanja. Otprilike 64 % eksperata iz UN-ove stručne skupine za turizam smatra da će 2025. godina biti “bolja” ili “mnogo bolja” u usporedbi s prošlom. Oko 26 % očekuje slične rezultate u svojoj destinaciji, dok samo 9 % vjeruje da će 2025. biti “lošija” ili “puno gora” od prethodne godine.
Na ruku nam ide i raspored školskih i ferijalnih praznika u Europi, posebno u Njemačkoj, što bi moglo nagovijestiti dobru predsezonu i glavnu sezonu. Ipak, prva dva srpanjska tjedna mogla bi predstavljati “rupu” u bukingu. Iako je Hrvatska Nijemcima omiljena destinacija, ostaje skupa u segmentu izvanpansionske potrošnje i ne nudi vjerodostojnu kvalitetu u odnosu na cijene. U tom pogledu, Turska i Grčka stoje znatno bolje.
Međutim, ekonomski i geopolitički rizici ostaju značajan faktor, posebno u usporedbi s anketama provedenim u najemitivnijim destinacijama ispitanika. Nijemci su 2023. godine ostvarili 65 milijuna dugih odmora (trajanjem od pet dana ili više), pri čemu je 78 % svih putovanja bilo u inozemstvo. Primjetan je trend smanjenja putovanja u glavnoj sezoni zbog visokih cijena i temperatura pa se sve više putovanja rezervira izvan vrhunca sezone.
Najpopularnije destinacije za putovanja njemačkih turista su mediteranske zemlje. Španjolska – posebno Mallorca – i dalje je na prvom mjestu, Italija na drugom, a Turska na trećem, prema studiji Reise Analyse 2024.
Nažalost, Hrvatska zasad nije među top 5 inozemnih destinacija za ljetovanje njemačkih obitelji u 2025. godini. Prema anketi Urlaubsguru, najpoželjnije destinacije su Španjolska,Italija, Turska, Egipat, Grčka i Portugal. Tijekom posljednjih godina Hrvatska je djelomično izgubila njemačke turiste, što nije tajna. Analiza dugoročnih trendova pokazuje da se pad broja dolazaka Nijemaca bilježi još od 1988. godine, dok je posljednji značajan rast ostvaren 1987., poznate kao “zlatna godina turizma”. Od tada dolazi do postupnog, kontinuiranog pada, dok kapaciteti – osobito u apartmanskom sektoru – nastavljaju rasti. Primjera radi, godine 1987., Nijemaca je u Istri kao i cijeloj Hrvatskoj bilo 47 % u odnosu na ukupno strane goste, a Britanaca oko 10 % .Danas je to prepolovljeno pa je pravo pitanje koliko uspijevamo s kapacitetima, uslugom i marketingom braniti in continuo razinu osvojenog tržista.
Više od polovice anketiranih Nijemaca kao glavne izazove za međunarodni turizam 2025. navodi visoke troškove prijevoza i smještaja te druge ekonomske čimbenike, poput nestabilnih cijena. Stoga će turisti i dalje tražiti najbolju vrijednost za svoj novac. Geopolitički rizici, uz aktualne sukobe, sve su veća briga i svrstani su na treće mjesto među prijetnjama, odmah nakon ekonomskih rizika. Ekstremne vremenske prilike i nedostatak osoblja također su kritični izazovi, zauzimajući četvrto i peto mjesto na popisu problema koje je identificirala ekspertna skupina.
U 2025. godini ključno će biti usklađivanje rasta turizma i održivosti, a to se ogleda u dva glavna trenda: sve većoj potražnji za održivim praksama te otkrivanju manje poznatih destinacija. Primjerice, Albanija i Srbija bilježe gotovo dvostruke skokove u broju dolazaka, iako još uvijek s niskim apsolutnim brojkama. No, trend je jasan i nosi poruku.
Pred hrvatskim turističkim stratezima ostaje puno posla kako bi osmislili politike koje će stvoriti nove i atraktivnije ponude za sve zahtjevniju klijentelu.