Na otoku gdje su i danas u svakodnevnim praksama vrlo čitke povijesne okolnosti koje su oblikovale zajednicu, održava se od 11. do 13. travnja po treći puta Mali festival povijesti, trodnevni spoj znanosti i glazbe koji privlači brojnu lokalnu, ali sve više i stručnu publiku. Teme izlaganja vezane za pojedine aspekte kulturnog, ekonomskog, sociološkog, pravnog i političkog razvoja Lastova raspravljaju se u Palacu, impresivnoj neorenesansnoj kući Grbin-Fantela nastaloj na temeljima nekadašnjeg Kneževa dvora, a koja je pak uz napore Ministarstva kulture RH, Hrvatskog restauratorskog zavoda i lokalne zajednice napokon krenula u sustavnu obnovu i čeka svoju prvu izložbu u lipnju ove godine.
Organizatori proljetnog događanja su dubrovački Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Općina Lastovo, a uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske zaklade za znanost i Turističke zajednice Općine Lastovo. Ove nam godine u goste dolazi troje eminentnih predavača, a glazbenim će ih izvedbama pratiti Komorni pjevački ansambl SONUS i duo LINGUA FRANCA.
Prof.dr.sc. Ljiljana Marks s Instituta za etnologiju i folkloristiku nas naslovom „Tragovi mitske povijesti: lastovske usmene predaje“ uvodi u predaje, mitske i povijesne, koje prevladavaju u njezinim terenskim istraživanjima lastovskoga usmenopripovjedačkog korpusa. Kako je navela u sažetku izlaganja, pripovijesti „nerijetko prizivaju i uvijek ponovno oživljavaju davno zaboravljene ljude (Kokota, pojavljivanje mrtve žene u lastovskoj nošnji) i događaje (rimske galije u Ublima, kako je nastao Poklad), promijenjene krajolike, podajući im gotovo mitski značaj, pa se utoliko mogu odrediti i kao markeri lokalnoga identiteta, kao jednoznačno prepoznatljiv znak podneblja. A mogu se razmatrati i kao umijeće kolektivnoga pamćenja (ars memoriae) i kultura sjećanja. Oživljujući povijesno i mitsko ta kazivanja nedvojbeno oduhovljuje lokalni prostor ispisujući imaginarni personarij i zemljovid.“
Idući nas dan, u petak, očekuje pak izlaganje prof.dr.sc. Zdenke Janeković- Römer, istraživačice specijalizirane za srednjovjekovnu povijest te autorice deset knjiga i više od 120 znanstvenih radova, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Na Lastovo dolazi s temom „Život Lastovaca, samosvojnih dubrovačkih podanika u 14. stoljeću“, o značajnom periodu obilježenom Lastovskim statutom iz 1310. godine, a čijem je ovogodišnjem reizdanju (Književni krug Split i Općina Lastovo) presudno doprinijela akademkinja Nella Lonza, jedna od idejnih začetnica, podupirateljica i izlagačica na prvom izdanju ovoga Festivala. Koliko je razumijevanje Statuta, naprednog i nevjerojatno suvremenog u nekim točkama, i okolnosti u kojima je nastao, bitno na Lastovu danas, dovoljno govori da se naslov ovog predavanja već uvelike komentira među otočanima.
Zadnji nas dan festivala pravnik dr.sc. Marko Rašica kroz predavanje „Kumstva na otoku Lastovu u 19. i 20. stoljeću“ uvodi u temu odnosa i povezanosti u otočkoj sredini. Kako kaže autor, „institucija kumstva imala je integrativno značenje u takvoj zajednici i bila je oblik duhovnog srodstva sudionika u tako nastalome odnosu“, a dolazak na teren i pred lastovsku publiku mogao bi rezultirati i dodatnim uvidima.
Mali festival povijesti i stručnjaci koji ga nose proželi su se kroz ove tri godine gotovo idealno s predmetom istraživanja, Lastovom, pa taj dinamičan odnos stvara i nova znanja, nove perspektive, nove ideje za budućnost. Osim što prikupljena građa pomaže izraziti lokalnu sredinu došljacima, akademski doprinos ovog tipa osvježava način na koji današnji malobrojni stanovnici čitaju vlastiti položaj u vremenu i prostoru, što onda pak otvara priliku da pametnije planiraju što s otokom i na otoku sutra.
