Tridesetih godina prošloga stoljeća Delnice su bile centar hrvatskoga i jugoslavenskoga skijanja – skakonice su jamčile turistički i sportski bum…no danas taj veliki potencijal stoji pomalo zaboravljen, unatoč pokušajima revitalizacije.
Je li moguće ponovno doživjeti delnički skijaški preporod? O značaju skijanja za taj divan kraj Hrvatske, nekadašnjim uspjesima i očuvanju tradicije , razgovaramo s pravom osobom : Ivica Urbanc zaljubljenik je u svoj kraj, idealist , čuvar sportske baštine i sportski znalac.
– Delnička skakaonica najistaknutiji je simbol središta Gorskog kotara.
Nema praktički nikoga tko je posjetio vaš grad a da o tome nešto ne zna.
Možete li nas vratiti u povijest, kada je i kako građena?
Gorani su oduvijek znali kako živjeti sa zimom. Njihov odnos sa snijegom nije bio tek puko prilagođavanje, već prava simbioza – tiha, ustrajna i dostojanstvena. Ipak, 1873. godina donosi ključnu prekretnicu u svakodnevni ritam ovog planinskog kraja. Otvorenjem željezničke pruge između Karlovca i Rijeke, Delnice i cijeli Gorski kotar otvaraju se prema svijetu. Prva tutnjava parnih lokomotiva označila je dolazak novih ideja. Turisti su počeli pristizati, a Delnice su ubrzo stekle reputaciju klimatskog lječilišta. S putnicima i prvim izletnicima stizale su i moderne ideje – među njima i one o tada novim sportovima, osobito o skijanju, koje je ubrzo postalo zaštitni znak ovoga kraja. Između 1932. i 1936. godine Delnice su bile središte hrvatskog i jugoslavenskog skijanja – razdoblje koje danas s ponosom nazivamo Delnički skijaški preporod. Sanjkaške i skijaške staze opasale su grad; djeca su na skijama odlazila u školu, limena glazba dočekivala je posjetitelje i sportaše na željezničkoj stanici, vladao je rijetko viđeni entuzijazam.
Posebno mjesto, kako u povijesti tako i u srcima Delničana, pripada skijaškim skokovima. Prva javna skakaonica izgrađena je 1935. godine na Vučniku, a već 1936. pred 1.500 gledatelja zabilježen je prvi skok tek 13-godišnjeg Viktora Račkog. Pobjedu je tada odnio sam konstruktor, inženjer Vlado Topali skokom od 23,5 metra. Taj trenutak bio je više od sportskog uspjeha – bio je to skok u bogatu sportsku budućnost, koja će u godinama koje slijede oduševljavati mnoge. Nakon više od desetljeća, 1947. godine, podno Japlenškog vrha započela je gradnja dviju novih skakaonica – velike i male – prema projektu Stanka Bloudeka, tvorca legendarne Planice. Zahvaljujući predanom radu Sportskog društva Goran, Delnice su 7. ožujka 1948. godine otvorile novi skakački centar, nazvan po narodnom heroju Ivanu Lencu. Pred više od 2.000 gledatelja Josip Šporer Pepi otvorio je skakaonice skokom od 35,5 metara, a tadašnji prvak FNRJ Janko Mežnik odnio je pobjedu skokom od 42 metra. Tog dana mali planinski grad podno Japlenškog vrha dobio je svoje prve sportske junake. Sve ono što je uslijedilo nakon toga postalo je nevjerojatna priča o delničkim entuzijastima koji su skijaške skokove uzdigli do statusa “najvažnije sporedne stvari,” a da nije riječ o nogometu.
– Preporučujemo i vašu knjigu “Goranski sportski tragovi”. Je li nastala zbog nostalgije ili želje da reanimirate vaš kraj kako bi se sačuvala sportska baština?
Knjiga Goranski sportski tragovi na najcjelovitiji način sustavno prikazuje bogatu sportsku baštinu Delnica i područja Gorskog kotara. Gorani su često samozatajni ljudi, skromni i nenametljivi, ali kada je riječ o sportu – posebno zimskome – imamo puno toga za reći i još više za pokazati. Opće je poznato da je Mrkopalj kolijevka hrvatskog skijanja. No, Delnice su mjesto gdje su se zbivale ključne epizode kada su u pitanju klasične nordijske discipline. Dovoljno je spomenuti da su Delnice čak pet puta bile domaćin Skijaškog prvenstva Jugoslavije u disciplinama kao što su skijaško trčanje, nordijska kombinacija i skijaški skokovi – zajedno s Mrkopljem 1954. godine, a zatim i samostalno 1956., 1958., 1973. i 1981. godine. Upravo ta natjecanja saveznog ranga, te niz republičkih natjecanja postavile se Delnice na skijašku kartu tadašnje države. Kada su u pitanju međunarodna natjecanja, treba spomenuti natjecanje srednjoeuropskih država – Kup Kurikkala, održan u Delnicama 1962. godine. To gotovo mitsko natjecanje u skijaškom trčanju, prethodnica Svjetskog kupa, bilo je više od sportskog događaja – ono je označilo početak društvenog i turističkog preporoda krajem 50-ih i početkom 60-ih godina prošlog stoljeća.
Organizacija Kupa Kurikkala potaknula je ideju o dogradnji planinarskog doma na Petehovcu depandansom od 27 kreveta namijenjenih sportašima. Ostvarila se i dugogodišnja želja goranskih skijaških zaljubljenika da Delnice, uz postojeću stazu na sjevernom obronku Jezerskog vrha, dobiju vlastitu skijašku žičaru, kakvom se do tada u Hrvatskoj moglo podičiti jedino zagrebačko Sljeme. Vožnja od podnožja do vrha trajala je osam minuta, dok se istom stazom pješice uspinjalo gotovo sat vremena. Nakon Kupa Kurikkala Delnice više nisu bile isto mjesto. Taj događaj donio je duh suvremenih međunarodnih natjecanja i organizacijsku sigurnost koja je postala temelj za nove sportske priredbe, poput današnjeg Memorijala mira – 26 smrznutih partizana, skijaške utrke u čast tragičnog ratnog događaja. Osim sportskog, Kup Kurikkala donio je i novu svijest o razvoju tzv. Planimor (PLANIne–MORe) turizma u Gorskom kotaru. Bio je to trenutak potvrde da uspjeh dolazi kad se snage udruže, kad se zajednički san pretvori u stvarnost, što danas nažalost nije slučaj.
– Napravljene su određene investicije koje su trebale osvježiti ton ove sportsko turističke atrakcije. Je li učinjeno dovoljno?
Uz financiranje Primorsko-goranske županije 2018 godine., Delnice su dobile dvije male skakaonice K-8 i K-15, smještene uz nogometni stadion. Ove skakaonice, iako planirane kao novi zamah za razvoj skijaških skokova, dosad nažalost nisu bile korištene za trening natjecanja. Skijaško-skakački klub nikada nije osnovan, što dodatno dovodi u pitanje opravdanost ulaganja u infrastrukturu koja danas stoji neiskorištena.
Pored problema s novim skakaonicama, Delnice se suočavaju s pitanjem sudbine povijesne skakaonice K70 izgrađene 1947. godine, koja predstavlja značajan dio sportske baštine grada. Ova skakaonica nekad je bila centar zimskih manifestacija na Japlenškom vrhu, i njezino očuvanje predstavlja kulturnu i sportsku potrebu grada. Upravo zbog te važnosti, aktualni Plan razvoja sporta u Delnicama predlaže revitalizaciju postojeće sportske infrastrukture kako bi se omogućilo cjelogodišnje korištenje za različite sportske aktivnosti. Prijedlog plana naglašava potrebu za modernizacijom i multifunkcionalnošću objekata kako bi se stvorili uvjeti za ljetne i zimske sportove, te potaknuo razvoj sportskog turizma. Grad Delnice imaju potencijal postati centar za bazične sportske pripreme, kao i nacionalni nordijski centar.
– U kojoj mjeri Primorsko-goranska županija može sudjelovati u obnovi ove sportske znamenitosti?
Premda financijska ograničenja predstavljaju izazov, multifunkcionalna upotreba prostora može stvoriti dodatnu vrijednost za lokalnu zajednicu i omogućiti privlačenje sportaša iz cijele regije. Dugoročna vizija razvoja koja uključuje multifunkcionalni sportski kompleks s kuglanom, ledenom dvoranom i sportskim poligonima može revitalizirati Delnice i unaprijediti lokalno gospodarstvo kroz sportski turizam. Nažalost, razvoj sporta u Delnicama suočava se s izazovima u samom upravljačkom sustavu, Goranski sportski centar koji upravlja sportskim objektima je u većinskom vlasništvu županije. Ključne teme, uključujući modernizaciju sportske infrastrukture, bez promjene pristupa i bez jasne vizije ulaganja u stručni kadar neće biti moguće realizirati. Delnice i Gorski kotar riskiraju gubitak prilike da se postave kao vodeći sportski centar za bazične prireme u Hrvatskoj. Skijaški skokovi, kao dio lokalne povijesti, mogli bi kroz strateško planiranje ponovno postati značajan sportski i turistički resurs. Ovaj cilj zahtijeva dugoročnu posvećenost, modernizaciju postojećih struktura i uključivanje lokalne zajednice i sportskih stručnjaka koji trebaju pronaći način da se premosti gubitak kontinuteta, te da skijaški skokovi ponovno postanu popularni među mladim Goranima.
– U Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Norveškoj skijaške su skakaonice pravi hramovi. Mogu li Delnice imati kvalitetniju turističku korist?
Skakaonica Holmenkollen u Oslu, s poviješću dugom gotovo 130 godina, doživjela je čak 15 rekonstrukcija kako bi ostala u korak s razvojem skijaških skokova. Naši susjedi Slovenci pokazali su iznimnu predanost sportu odrekavši se jednodnevne plaće za modernizaciju Planice, čime su osigurali suvremene sadržaje ne samo za skijaške skokove, već i za skijaško trčanje. Natjecanja na skakaonicama u Oberstdorfu, Garmisch-Partenkirchenu, Innsbrucku i Bischofshofenu svjedoče o neusporedivoj privlačnosti skijaških skokova, privlačeći svake godine desetke tisuće gledatelja na novogodišnju turneju.
U Delnicama se, međutim, vode nepotrebne rasprave o potrebi opstanka skakaonica. Povijest nas uči da su upravo skijaški skokovi ovdje privlačili najveći broj gledatelja. Primjerice, tijekom promotivnih skokova 2006. godine, više od 2.000 gledatelja svjedočilo je tom događaju, a svi tiskovni i elektronički mediji prenijeli su vijesti o Delnicama, vraćajući nam na trenutak stari sportski sjaj. Nema dileme, niti jedan sportski objekt u Delnicama, nema težinu poput skakaonice, taj objekt ima nacionalnu važnost, te ga je potrebno tako tretirati.
– 2006. Godine bili ste jedan od organizatora posljednjeg okupljanja skijaša skakača na delničkoj velikanki. Kako je tada bilo i zašto je prošlo skoro 20 godina od posljednjeg susreta?
Da, to je bio dan kada je pao rekord delničke skakaonice. Nepredvidiva goranska zima te je godine pokazala svoju ćudljivost, no pred kraj veljače napokon se smilovala nama organizatorima, donijevši obilje snijega i niske temperature. 1. ožujka 2006. godine osvanuo je prekrasan sunčan zimski dan, obećavajući nezaboravan sportski doživljaj. Više od 2.000 gledatelja okupilo se u Delnicama s nestrpljenjem iščekujući nastup dvadesetak mladih slovenskih skakača iz klubova Ljubno i Gora iz Brežica. Već je probna serija izazvala val oduševljenja među okupljenima, a uzbuđenje je raslo s nastupima mladih skakača.
Tada petnaestogodišnji Urban Zamernik doskočio je na 72,5 metara, oborivši rekord koji je slovenski skakač na skijama Marjan Urbančič skokom od 66,5 metara postavio davne 1981. godine. Taj 25 godina iščekivani trenutak bio je više od sportskog postignuća; bio je to simbol ponovnog buđenja skijaških skokova u Delnicama. No, ta priča ima i svoju tamniju stranu. Mladi slovenski skakač i naš rekorder Urban Zamernik, nakon što je stekao hrvatsko državljanstvo, nekoliko je godina nastupao za Hrvatsku u juniorskoj kategoriji. Međutim, bez sustavne podrške, njegova sportska priča završila je na štetu talentiranog sportaša. Odgovore na pitanje zašto je došlo do takvog ishoda trebalo bi potražiti u Skijaškom savezu Primorsko-goranske županije gdje vlada tišina, kao i u samoj Županiji, kada je riječ o opravdanosti investicije u delničke skakaonice K-8 i K-15.
– Za kraj upoznajte nas s delničkim rekordima i postoje li kakvi video zapisi koji bi nam plastično prikazali kakva je to ljepota?
Na Internetu, Wikipediji, “Sušačkoj kronici” i brojnim novinskim člancima nalaze se netočni podaci. Primjerice, često se navodi da je Bogdan Norčič bio rekorder skakaonice. Istina da je u jednom trenutku držao rekord skokom od 65,5 metara, ali na posljednjem službenom natjecanju, Prvenstvu Jugoslavije za omladince 1981. godine, rekord je postavio Marjan Urbančič skokom od 66,5 m. No, kako je Norčič bio poznata jugoslavenska i slovenska legenda skijaških skokova, njegov se rezultat često isticao, ponekad nauštrb činjenične točnosti.
Kako bih pridonio autentičnosti priloga, dostavljam vam kronološki popis rekordera delničke skakaonice:
1. Viktor Rački (1936.) – 23,50 m
2. Janko Mežnik (1948.) – 42,00 m
3. Janez Polda (1954.) – 45,00 m
4. Joža Langus (1956.) – 55,00 m
5. Marijan Koprivšček (1958.) – 57,00 m
6. Bogdan Norčič – (1973.) – 65,50 m
7. Marjan Urbančič (1981.) – 66,50 m
8. Urban Zamernik – (2006.) – 72,50 m