Blagdan Sv. Nikole uskoro će biti proslavljen na svima stranama Hrvatske, no njemu u čast samo će u jednom otočnom mjestu zagledanom u pučinu, plamičci vatre ispisati poruku nade upućenu omiljenom svecu
Mjesto je to koje je zaštićeno od svih vjetrova što ga zimi čini najtoplijim mjestom u Hrvatskoj. Radi se, naravno o Komiži, mjestu tisućljetne ribarske tradicije čiji će stanovnici ispred crkve sv. Nikole (Mustera) 6. prosinca tradicionalno spaliti svoj najstariji derutni drveni brod kako bi se, prinoseći tu žrtvu, i dalje mogli nadati zaštiti sv. Nikole kojeg štuju kao zaštitnika pomoraca, ali i svoga grada. I dok će brod koji je istrošilo vrijeme vatra pretvoriti u pepeo, nastojanja da se očuva prepoznatljivi simbol Komiže ofalkono gajeta poznatija kao falkuša doći će do izražaja na radionicama Udruge Palagruza na kojima će se od 6. do 8. prosinca moći pratiti njezino nastajanje i kretanje u novi život.
Radionice “Ofalkono gajeta-falkuša od kolumbe do idra” dio su raznovrsnog programa Grada Komiže i TZ grada Komiže koji će biti prilika za otočane da veselo zakorače u blagdanski mjesec, a za posjetitelje razlog da se ukrcaju na trajekt za otok Vis i otpočnu adventsko slavlje upoznajući brojne posebnosti Komiže poput najpoznatijeg hrvatskog tradicijskog broda u svijetu, komiške falkuše.
OFALKONO GAJETA – FALKUŠA JEDINSTVEN JE BROD NA MEDITERANU
Ofalkono gajeta poznata kao falkuša jedinstven je brod na Mediteranu zbog svoje multifunkcionalnosti te mogućnosti da se brzo prenamijeni iz broda za jedrenje u brod za ribolov. U prošlosti su brojne falkuše s komiškim ribarima hitale ususret pučinskom ribolovnom području Palagruže jedreći i veslajući do 42 NM udaljene Palagruže kako bi se utrkom gajeta izborili za najbolju poziciju za pripremu ribolova i soljenje ribe na malom žalu Palagruže. Time zahtjevnim pothvatom dokazivali da posjeduju najbogatije iskustvo i znanje vezano uz maritimnu kulturu na Jadranu, a čast toj stoljetnoj tradiciji svake godine u lipnju održava se atraktivna i posjećena “Regata Rota Palagruzona“.
S dolaskom suvremenih dostignuća, drvenu gajetu su sve više zamjenjivale plastične brodice, a bogata maritimna baština bila je pred izumiranjem. Kako falkuša ne bi u potpunosti nestala iz komiške luke zaštićena je kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Udruga Palagruza jedna je od nositelja dobra – iskustva gajete falkuše odnosno pučkih vrednote vezanih uz komišku gajetu falkušu (umijeće gradnje, navigacije, plovidbe, ribolova i jezika). S ciljem njegovanja tradicionalnih alata, zanata i običaja Udruga Palagruza djeluje niz godina, a uz brojne aktivnosti suorganiziranja obnovljene “Regate Rota Palagruzona”, dokumentiranja tradicijskih brodova, gostovanja na domaćim i stranim regatama i festivalima mora, pokrenula je izuzetno važan projekt za edukaciju mladih pod skupnim nazivom “Barake Palagruzone” koji uključuje više od 30 različitih radionica vezanih uz komišku kulturnu i maritimnu baštinu, a koje sve zajedno čine bogato kulturno nasljeđe koje se prenosi na mlade. Povezujući starije članove komiške populacije, posebno iskusne komiške ribare i potičući ih na prenošenja znanja i vještina, Udruga Palagruza predano radi na očuvanju nasljeđa, ali i stvaranju autentične turističke ponude koja gostima pruža dragocjen osjećaj zbližavanja s lokalnom zajednicom.
KAKO ĆE IZGLEDATI RADIONICE “OFALKONO GAJETA-FALKUŠA OD KOLUMBE DO IDRA”
Radionice “Ofalkono gajeta-falkuša od kolumbe do idra” koje će se od 6. do 8. prosinca održavati u komiškoj Komuni interaktivno će uključiti mlade polaznike od 6 godina nadalje u sistem za učenje koji se sastoji se od svih konstruktivnih dijelove gajete i sistema za jedrenje. Povezivanjem pripremnih konstrukcijskih dijelova segmenata s vijcima sudionici će upoznavati nazive svakog dijela konstrukcije gajete, a potom i načina gradnje tradicionalnog broda. Nakon što gajeta bude sastavljena bit će spremna za dio edukacije posvećen opremanju s jedrima te primjenu raznih uzlova potrebnih za jedrenje. Na ovaj način će se savladati vještine kao što su: nazivi konstrukcijskih dijelova gajete, način obrade i gradnje gajete, a u nekim budućim radionicama polaznike za savladavanje čeka još zadataka: priprema i postavljanje jarbola, lantina, baštuna i jedra, primjena čvorova na gajeti, način jedrenja i veslanja gajetom, primjena i korištenje ribarskih alata za lov i soljenje srdele.
“Ove radionice dio su našeg kontinuiranog edukativnog programa kojim Udruga Palagruza nastoji pozitivno utjecati na ukupnu revitalizaciju tradicije vezane uz ofalkono gajetu i njezino očuvanje i, još važnije, potaknuti mlađe naraštaje na pokretanje vlastitih obrta i tvrtki vezanih za izgradnju i održavanje ofalkono gajete, opremanje broda, rad u turističkom sektoru te u konačnosti na nastavak brige o bogatoj kulturnoj baštini koju smo naslijedili od predaka”, ističe predsjednik Udruge Palagruza, Miro Cvitković.
FOTO IZLOŽBA O PALAGRUŽI I PREDAVANJE O PROMOCIJI POMORSKE BAŠTINE
Osim radionice “Ofalkono gajeta-falkuša od kolumbe do idra”, Udruga Palagruza pridonijet će programu proslave sv. Nikole s još dva događanja. Prije održavanja prve radionice otvorit će izložbu legendarnog splitskog fotografa Borisa Kragića koji je u svojoj 60 godina dugoj karijeri i impresivnoj brojci od čak 80 izložbi pridodao i izložbu fotografija “Na Palagružu, na Palagružu” koja će se od 6. prosinca moći razgledati u prostoru Komune. Boris Kragić član je Udruge Palagruza od njenog osnutka i prati udrugu na svim putovanjima i festivalima. Ovom izložbom vratit ćemo se na prvu “Rotu Palagruzonu” 2010. godine i prvo iskrcavanje na Palagruži. Bit će to rezime petnaestogodišnje suradnje na očuvanju ovog jedinstvenog doživljaja, priča o ljudima, brodovima, baštini, tradiciji i mitskoj Palagruži. Otvorenje izložbe će upotpuniti klapa Gabine iz Kaštela u kojoj su voditelj klape i prvi tenor članovi Udruge Palagruza te u sklopu njenih aktivnosti već godinama promoviraju klapsku pjesmu na festivalima mora.
Na drugom važnom mjestu za društveni život Komižana, u Kulturnom centru Ivan Vitić Udruga Palagruza organizira predavanje Silvije Jacić, zagrebačke promotorice hrvatskog kulturnog turizma i baštine koja se posebno specijalizirala za promociju maritimne baštine. Na predavanju s radionicom pod nazivom “Važnost i izazovi promocije pomorske baštine” predstavit će primjere višegodišnje suradnje s Ekomuzejom-Ecomuseo “Kuća o batani – Casa della batana” iz Rovinja-Rovigno koji se nalazi na UNESCO-voj listi najboljih baštinskih praksi, Ekomuzejom Mošćenička Draga koji uspješno interpretira bogatu ribarsku i pomorsku baštinu Kvarnera kroz sastavnicu “Štorija od mora” i muzej “Kuća od mora” te s Turističkom zajednicom grada Bakra koja naglaskom na slavnu prošlost Bakra pokušava otrgnuti bogatstvo njegovih baštinskih priča dominaciji industrijske stigme koju taj grad desetljećima nosi. Svi programi Udruge Palagruža su besplatni, a najava nije potrebna.
